Sarcopterygii - mesoperke

razred podrazred

Osteichthyes - kotunjae

Acanthodii Actinopterygii - zrakoperke Sarcopterygii - mesoperke

Coelacanthini (Actinistia) Osteolepiformes

Dipnoi - dvodihalice

Sarcopterygii - mesoperke

Pojavili se krajem Silura Razvoj kopnenih kraljenjaka Srodne poetnoj liniji Gnathostomata Pogreno ih smatrati viim od hrskavinjaa

Osteolepiformes Izuzetno vana skupina direktni preci vodozemaca Osteolepis

Jedan od najranijih fosila Pokazuje mnoge slinosti s prvim zrakoperkama i dvodihalicama Razvojna linija blizu linija skupine Acanthodii i vodozemaca Naseljavali slatke vode predatori

Osteolepiformes Izdueno tijelo Heterocerkalna repna peraja Dvije lene peraje (svojstvo koje odvaja rane Srcopterygii od ranih Actinopterygii) Prsna peraja se pomou jedne kosti uzglobljuje na opleje mogu razvoj udova tetrapodnih kraljenjaka

OsteolepiformesKOSMOIDNE LJUSKE Dvodihalice, recentne i fosilne resoperke

Osteolepiformes Lubanja dobro okotala Neurocranium podijeljen na dva dijela Mirisno klinasti dio Sluno zatiljni dio Svitak poinje od baze lubanje Zglob u svodu krova lubanje AUTOSTILIJA

Zubi na nepanoj kosti slini zubima ranih vodozemaca Parni nosni otvori i neparni unutranji otvori Mogle disati zrak Potpuno razvijene krge

Donja eljust preko os quadratum hvata se na lubanju Slino vodozemcima

Osteolepiformes Brojne u DEVONU Potkraj devona divergirali u nekoliko razliitih linija Razvojne linije pokazuju: Skraivanje tijela dificerkalna repna peraja redukcija veliine i debljine ljuski

Osteolepis

Veliina 70 cm, prema dijelovima lubanje i do 2 m

Sauripterus

Devon Karbon Veliine do 3 m Slatkovodne ribe

Eusthenopteron sp.

Actinistia

Dipnoi

Osteolepida

Panderichthyida

Tetrapoda True limbs

Flat head and body, eye orbits on top, loss of dorsal and anal fins

Labyrinthodont teeth

Separate pulmonary circulation

Monobasic fins with flesh lobes

Coeloacanthini (Actinistia) Fosilni nalazi iz kasnog devona (400 mil. godina) Izumrli u permu, osim 1 linije koja je preivjela do danas 2 vrste Latimeria chalumnae Smith istonolondonska latimerija 22.12.1938. godine u Indijskom oceanu nedaleko grada East London uz istonu obalu june Afrike i Komorski otoci

Latimeria chalumnae istonolondonska latimerija

Latimeria chalumnae istonolondonska latimerija ivi fosil Ugroena vrsta Duljina: 1,5 1,8 m Masa: 65- 98 kg ivi na dubinama od 150 do 700 m Uz morsko dno gdje jake struje Tamnoplave boje Kozmoidne ljuske

Latimeria menadoensis indonezijska latimerija Otkrivena kasnih 90-tih godina 20. Stoljea Celbeko more Duljina: do 1,6 m Masa: 65 98 kg Ugroena vrsta

Latimeria menadoensis indonezijska latimerija Malo se zna o ekologiji vrste Ove dvije vrste se odvojile prije 4,7 6,3 mil. Godina Meusobno ih odvaja geologija morskog dna i struje geografski izolirana ivi u otvorenoj vodi i piljama Velik utjecaj ribolova

Coeloacanthini (Actinistia)Latimeria chalumnae istonolondonska latimerija

Coeloacanthini (Actinistia) Razvoj iz OSTEOLEPIFORMES: 2 lene peraje Dificerkalna repna peraja Karakteristina peraja resoperki Oblik lubanje poput Rhipidistia Okotali plivajui mjehur Neprekinuti svitak Mali zubi na predeljusnoj, zubnoj i nepanoj kosti

Coeloacanthini (Actinistia) Latimeria guta cijeli plijen omoguuje velik jednjak

Spiralni zalistak u crijevu Plivai mjehur Otvara se ventralno na jednjaku 95% ispunjen masnim tkivom Smanjuje specifinu teinu

Diu krgama Srce: venski zaton pretklijetka klijetka Veliki eritrociti Velika koliina uree u krvi = koliini uree u urinu via nego u krvi hrskavinjaa i dvodihalica

Rektalne lijezde izbacivanje soli

Coeloacanthini (Actinistia) Razmnoavanje: Velika jaja vea nego u bilo koje druge skupine riba 9 cm u promjeru/masa: 330 g Unutarnja oplodnja Rostralni organ

Dobro razvijene oi, unutranje uho i bona pruga

Coeloacanthini (Actinistia) Zato je Latimeria preivjela do danas? Izolirano stanite Brojnije u dubokom moru Znaajke slinije znaajkama skupine Teleostei vie nego li skupine Dipnoi

Coelacanthus sp. Devon - Kreda ivio u slatkim vodama

Undina sp. Jura - Kreda ivjele u moru

Dipnoi - dvodihalice Oblici iz devona sliniji skupini Osteolepiformes nego recentnim dvodihalicama Dipterus Izdueno tijelo Kozmoidne ljuske Heterocerkalna repna peraja Dobro okotala lubanja Ceratodus Trijas i od tada se vrlo malo promijenila Recentni predstavnici se svrstavaju u poseban rod -

Neoceratodus

Ploasti zubi za drobljenje hranili se mekucima

Dipnoi - dvodihalice

Od kraja Devona evolucija dvodihalica slina kao i resoperki Skraivanje tijela Nestanak prve lene peraje Dificerkalna repna peraja Smanjenje ljusaka

RECENTNE DVODIHALICE: 3 roda i 6 vrsta Neoceratodus Australija Protopterus Afrika

Lepidosiren Juna Amerika

Protopterus aethiopicus Heckel, 1851 Protopterus amphibius (Peters, 1844) Protopterus annectens (Owen, 1839) Protopterus dolloi Boulenger, 1900

Protopterus

Neoceratodus Lepidosiren

Neoceratodus forsteri australska dvodihalica

Duljina: do 1,8 m Masa: do 45 kg Rasprostranjenost: istona Australija Slatkovodna vrsta Naseljava duboka jezera, rezervoare i spore tekuice Samo ondje gdje ima stalno vode

Neoceratodus forsteri australska dvodihalica Manje aktivna u sunim uvjetima Zadrava vlanost tako da se prekrije nabacanim liem ili blatom Hrani se abama, rakovima i liinkama kukaca, mekucima i malom ribom Drobi plijen jakim zubnim ploama Aktivna u kasnim popodnevnim satima i nou

CITES listing: Appendix II

Neoceratodus forsteri australska dvodihalica

Spolni dimorfizam tijekom sezone razmnoavanja Polau jaja na vodeno bilje Polau 50 100 jaja Roditelji ne brinu o jajima i mladima Mladi imaju vanjske krge Drastino smanjenje brojnosti ove vrste Nestanak stanita, unos alohtonih vrsta i zagaenje

Protopterus Afrika Naseljavaju lotika i lentika stanita rijeka i movarna stanita - poplavne ravnice koje isuuju tijekom sunog perioda Stvaranje vertikalne rupe Duboka i 25 cm

Komora ispunjena sluzi kokon Estivacija Uglavnom 7 8 mjeseci Protopterus aethiopicus 4 godine Die pluima, smanjuju se otkucaji srca, viska konc. uree, smanjenje tjelesne mase

Nakon estivacije - kanibalizam

Protopterus

Protopterus Afrika Mlade ribe su aktivne nou Odrasli su aktivni danju 90% kisik preko plua Mujak uva gnijezdo i mlade

Protopterus annectens obina afrika dvodihalica 1837. godine opisana kao vodozemac zbog grae srca Rasprostranjenost: zapadna do sredinja Afrika Hrani se koljkaima, abama i manjim ribama Duljina: 1,8 2 m Masa: do 17 kg

Lepidosiren paradoxa 1836. godine opisana kao guter zbog grae plua i poloaja vanjskih nosnih otvora Duljina: do 1 m rijeka Amazona i Parana Jaja polau u rupu Mujak brine o jajima prokrvljene trbune peraje

Kretanje dvodihalica

Dipnoi - dvodihalicePLIVAI MJEHUR Razvio se u strukturu nalik pluima koja je podijeljena u brojne komorice Stijenke ine miii i elastina vlakna Neoceratodus 1 plue Lepidosiren, Protopterus 2 plua

Dipnoi - dvodihaliceKRVOTOK Pluna arterija (nastala iz zadnje odvodne krne arterije) plua pluna vena parcijalno podijeljen venski zaton parcijalno podijeljena pretklijetka klijetka aortina glavica Djelomino odvojena cirkulacija Prijelazno stanje izmeu vodenog i kopnenog naina disanja

Stranja uplja vena 1. put se pojavljuje Imaju svi kopneni kraljenjaci, niti jedna skupina vodenih kraljenjaka

Najvjerojatnije prvi vodozemci imali slian sustav

Dipnoi - dvodihalice Ploasti zubi Masivni drobljenje koljkaa, vodenih kukaca i rakova Labirintni oblik Najbolje razvijeni kod australske dvodihalice Nemaju eludac Crijevo Trepetljikavo Dobro razvijen spiralni zalistak Vanjski i unutarnji nosni otvori Izgled i poloaj kotreksa, te medule nadbubrene lijezde podsjea na onu kod vodozemaca Hipofiza slii hipofizi vodozemaca

Dipnoi - dvodihaliceMOKRANO SPOLNI SUSTAV slii vodzemcima Sliniji pretku gnathostomata nego bilo kojim recentnim hrskavinjaama i zrakoperkama

- jajovodi - Mllerove cijevi Mllerove cijevi razvijeni i kod mujaka slabija osifikacija i neprekinuti svitak mogue da je u pitanju pedomorfoza ili parcijalna neotenija Te jedinke postaju spolno zrele u ranom stadiju morfogeneze Brazdanje slino kao kod vodozemaca

Dipnoi - dvodihalice Razvijen prednji mozak Podijeljen na dvije odijeljene polutke 1. puta u evoluciji

Srednji i stranji mozak mali

Ekologija riba

Ekologija riba dio je ihtiologije koji se bavi istraivanjem naina ivota riba kroz: dinamiku ribljih populacija interspecijeske i intraspecijske odnose rasprostranjenje migracije dnevni i sezonski ritam ivota znaajke prehrane znaajke razmnoavanja vezana je prvenstveno uz medij u kojem ribe obitavaju - VODA

Slatkovodne - Morske vode na Zemlji: ine 73% povrine Zemlje 0,01 % svih voda su slatke vode ine 1% povrine Zemlje 40 % slatkovodnih 60 % morskih riba 90 % oceana dublje od 1000 m 75 % oceana spada u batipelagijal najvee stanite na Zemlji izuzetno velik prostor 3 % oceana je eufotika zona

Morska stanita pelagijal (pelagika stanita): NERITIK iznad kontinentalnog elfa - 45% svih morskih riba OCEANIK: epipelagijal 0-200 m dubine (oko 250 vrsta) mezopelagijal 200-1000 m (750 vrsta) batipelagijal 1 000-4 000 m (oko 200 vrsta) abisopelagijal 4 000-6 000 m - (1300 vrsta); vrlo malo saznanja bental bentopelagike i bentike vrste (1 000 vrsta) S dubinom: smanjenje gustoe populacija i veliine jedinki te bogatstva vrsta riba

Ostala stanita riba polarna stanita endemine skupine, vrlo specijalizirane, izbjegavaju smrzavanje zahvaljujui "antifrizu" u krvi pustinjska stanita prilagoene na ekstremne uvjete, dodatne strukture za disanje, periodi mirovanja bilo jaja bilo odraslih pilje manjak hrane (nizak metabolizam i stupanj reprodukcije), redukcija oiju, pigmentacije i ljuskavosti, mala gustoa populacija, povean osjetni sustav (kemorecepcija i bona linija) podzemni spremnici slani izvori vrui izvoriAmbliopsys

Ekoloke prilike5 imbenika koji oblikuju ekoloke prilike u morima tlak svakih 10 m poveava se za 1 atm temperatura ispod stalne termokline 2-5C prostor najvee stanite na zemlji, ogroman prostor stvara probleme prilikom traenja hrane i partnera razliite prilagodbe svijetlo 200-800 m ljudsko oko donekle moe prepoznati; ribe imaju 15-30 x osjetljiviji vid i vide do 1300 m dubine hrana biomasa planktona 10-100 puta vea u epipelagijalu; dubokomorske ribe mesojedi zooplankton, beskraljenjaci i ribe; ili leinari; razliite metode hvatanja plijenaDubina Povrinski slojevi do 1 000 m 1 000 3 000 m 3 000 4 000 m 10 000 m Koliina planktona 500 mg/m3 25 mg/m3 5 mg/m3 0.5 mg/m3

Epipelagike ribe 0-200 m dubine najvanija i najproduktivnija regija (podruje komercijalnog iskoritavanja riba) Najvei broj vrsta i najvea gustoa dubokomorskih riba na podruju visoko produktivnih zona (upwelling) suprotno obojane i srebrne; zaobljene i izduljene (vretenaste) sa mjeseastim ili viliastim repom Prilagoene na stalno kretanje (plove, jata) efikasnija pretvorba hrane i metabolizam esto su migratorne Meu najekstremnijima tune najbri odnos probave, najbri metabolizam, stalno kretanje

Thynnus thunnus

Posebne dodatne male perajice na repnom dijelu za stabilnost i smanjenje turbulencija

Dubokomorski okoli 19. stoljee biolozi smatrali - zbog uvjeta tlaka, temperature i koliine svjetlosti dubokomorski okoli bez ivog svijeta Jules Verne Challenger ekspedicija (1872-1876) poetak istraivanja dubokomorskog okolia Fauna s 8 000 m dubine

Dubokomorski okoli 20. stoljee razvoj tehnologije omoguio je istraivanja dubokomorskog okolia Problemi: skupa istraivanja i mali broj strunjaka taksonoma Nije homogen okoli Hidrotermalni izvori 50-90% vrsta endemi 1 milijun 10 milijuna vrsta

tamno obojene, fotofori, velika usta, velike oi, redukcija kostura i ljuskavosti, karakteristine dnevne migracije "twilight zone" VERTIKALNE MIGRACIJE Sumrak - migriraju prema povrini produktivnija zona Izloene predatorima Ulaze u zonu gdje je temperatura via za 10C Pred zoru - migriraju u dublje slojeve Nia temperatura Sporiji metabolizam Ouvanje energije Smanjena mogunost predacijeSternoptyx sp.

Mezopelagike ribe (200-1000 m)

Stenobrachius

Trachipterus - lanternfish

Elassodiscus

Batipelagike ribe 1000 4000 m Male ribe (veina vrsta) - prosjena veliina manja od 5 cm spominje se oko 200 zabiljeenih vrsta Populacije nisu brojne najvea koncentracija - na 4,2 km3 150 000 jedinki na 4,2 km3 1 kod veine vrsta izmjena spolova, ali i bizarni sluajevi spolnog dimorfizma ekstremna redukcija kostiju i miija redukcija i gubitak oiju specifino ponaanje - efikasno koritenje energije Koliina hrane ovisne o produkciji gornjih slojeva i alohtonom donosu hranjivih tvari s kopna

Batipelagike ribe ? postoje li vertikalne migracije Najvei broj vrsta i najvea gustoa dubokomorskih riba na podruju visoko produktivnih zona (upwelling)

Dubokomorske ribeANATOMSKE PRILAGODBE Redukcija kosti Reducirana miina masa Ograniena lokomocija Izrazito velike eljusti Velik eludac Usporeni metabolizam

NemychthysSnipe eel

Euripharynx

Chauliodus Saccopharynx

Dubokomorske ribeANATOMSKE PRILAGODBE Bioluminiscencija Mamac za ribe, rakove i zooplankton Fotofori: Plijen Pronalaenje partnera Simbionti: Photobacterium i Vibrio

Dubokomorske ribeANATOMSKE PRILAGODBE Velike oi, ali esto i reducirane oi Neke vrste nemaju plivajui mjehur

Dubokomorske ribeANATOMSKE PRILAGODBE izluuju feromone, poveani osjetni organi mirisa Kasno spolno sazrijevanje Spor embrionalni razvoj se hrane tijekom cijelog ivota, kao liinke Odrasli ive u dubokom moru Jaja i liinka u povrinskim slojevima mora na dubini od 1 do 30 m

liinka

odrasla jedinka

liinka izduivanje tijela, razvoj crvenih miia, velika jetra, veliki organi za miris, rast oiju, prestanak hranjenja

ekstremni spolni dimorfizamKratko vrijeme pliva i aktivno trai enku Kada pronae prihvaa se za nju; metamorfoza degeneracija zubi, razvoj zubolikih ploa kojima se privruje za enku

Slatkovodna stanitaLentika stajae vode - jezera Lotika - tekua potoci i rijeke samo 1 % povrine Zemlje 40 % ribljih vrsta izuzetna raznolikost vrsta i naina prilagodbi najbrojnija porodica Cyprinidae (oko 2100 vrsta) gotovo sve nove vrste koje se opiu svake godine dolaze iz slatkovodnih stanita (uglavnom tropskih)

Silurus glanis

Slatke vodePodjela riba na temelju izbora stanita (ekoloke nie): ribe uz dno krkue, vijuni iznad dna mrena, deverika C. jadovaensis sp. nov. u stupcu vode - klen blizu povrine crvenperka uz samu povrinu - uklija Podjela na temelju sklonosti prema brzini toka: reofilne mrena, pastrva, klen euritopne babuka, bodorka limnofilne linjak, crvenperka

G. gobio B. barbus

L. cephalus

Gambusia A. alburnus

S. eryrthophtalmus

Longitudinalna podjela prema karakteristinim vrstama na temelju nagiba toka, brzine strujanja, irine vodotoka, dubine, temperature vode, koliine kisika i tipa sedimenta: zona pastrve brza, hladna voda bogata kisikom, ljunkovito i kamenito dno pastrva, pijor, lipljen, mladica zona mrene manje brza voda, manje koliine kisika, temperatura ljeti iznad 15C mrena, klen, podust zona deverike smanjenje brzine toka, temperatura iznad 20C, nie konc. kisika, pijeskovito dno deverika, aran, jez zona lista i balavca sporotekua voda, dno muljevito, niske konc. kisika, temperatura i iznad 25C balavac, list, jegulja, grge

Lotiki rijeni sustavi

S. trutta - pastrva

G. cernuus - balavac

A. brama - deverika

Migracije reproduktivne (ee) i prehrambene diadromne migriraju izmeu slanih i slatkih voda 0,6 % (115 vrsta) anadromne u slatke vode na mrijest (npr. losos) katadromne u more na mrijest (npr. jegulja) amfidromne obosmjerne (npr. cipli) potamodromne migriraju unutar slatkih voda oceanodromne u morima

Prehrambene znaajke Generalisti razliiti tipovi hrane omnivori klen npr. Specijalisti specijalizirana prehrana herbivori - hrane se biljnom komponentom planktivori planktonska hrana piscivori (ihtiofagi) ribom invertivori - insektivori paraziti ekstremni specijalisti Ciklidi koji se hrane ljuskama - lepidofagija Ribe papigae - koraljima

Cichlidae

Blenniidae

Scaridae

Pirana

Plova (jato)kretanje u blisko povezanoj skupini bilo koja grupa riba koja se dri zajedno zbog socijalnih razloga 25% riba tvori plove (jata) plove haringa mogu biti velike i do 4.5 milijardi m3 sinkronizirano, koordinirano kretanje

Prednosti plova smanjuje se rizik od predacije jato daje dojam veeg organizma zajedniko uzbunjivanje zbunjivanje predatora teko odabire pojedinu rtvu kamuflano kretanje hidrodinamika energetska isplativost plivanja smanjuje se utroak E slino V formaciji ptica poveana efikasnost pronalaenja hrane povean reproduktivni uspjeh

Sphyreaenidae - barakuda

Carangidae

Hidrodinamika jata

potisak

turbulencija strujanje

Graa tijela6 osnovnih kategorija grae tijela u riba: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Predatori koji love lovci Predatori koji ekaju u vodi Ribe orijentirane ka povrini Bentoske pridnene ribe Ribe visokog tijela Ribe jeguljolikog oblika

Predatori koji love lovci Terminalna usta Peraje jednoliko razmjetene (manevriranje) vretenasto tijelo

A. aspius

Predatori koji ekaju u zasjedi terminalna usta; veliki otri zubi vretenasto tijelo; esto izduene i tanke spljotena glava velika repna peraja lena i podrepna peraja pomaknute unazad kriptiki obojeni

Esox lucius

Sphiraenidae - barakuda

Ribe orijentirane ka povrini najee male usni otvor usmjeren nagore (gornja usta) leno-trbuno spljotena glava prilagoene kretanju uz povrinu

Gambusia affinis

Bentoske pridnene ribe reduciran ili nestao plivai mjehur leno-trbuno spljoteno tijelo specijalizirane strukture: osjetni brii, izmijenjene perajeL. piscatorius

Bunocephalus

Ribe visokog tijela bono spljotene lena i podrepna peraja duge prsne peraje visoko na tijelu trbune peraje na prsima protruzivna usta bodlje na perajamaZeus faber

sposobnost manevriranja

riba leptir

riba anel

Ribe jeguljolikog oblika izdueno tijelo parne peraje reducirane ili nestale lena i podrepna peraja izduene ljuske male ili nestale vrlo fleksibilna tijela prilagoene rupama i pukotinamaC. conger

Anguilla anguilla

Reproduktivne znaajke riba naini parenja: Promiskuitet oba spola sa vie partnera - najee Poliginija mujak sa vie enki mujak uva ili teritorij ili enku Poliandrija - enke sa vie mujaka Monogamija par ostaje zajedno itav ivot relativno rijetko kod riba

Naini oplodnje veina riba ima vanjsku oplodnju manje E i vremena za udvaranje, spajanje para poveava broj potencijalnih parenja vei fekunditet unutranja oplodnja kopulatorni organ i sjemene vreice mujaka (Chondrichthyes) - mixypterygium modificirana podrepna peraja - Poeciliidae,

Goodeidae

modificirana spolna papila - surfperches -

Embiotocidae

Morske ribePELAGIKA JAJA - uglavnom mala u odnosu na veliinu odraslih jedinki roditelji ne brinu o potomstvu velik broj i do 30 mil. Manji pritisak predatora Morske struje Dovoljna koliina hrane Odabir stanita za odrasle jedinke Pasivno ili aktivno DEMERZALNA JAJA neke manje morske vrste priobalne Blenniidae,

Slatkovodne ribeDEMERZALNA (ADHEZIVNA) JAJA Veina slatkovodnih vrsta velika i bogata umanjkom manji broj jaja RAZLOZI: teko proizvesti jaja manje spec. teine od slatke vode povrinski slojevi nisu bogati hranom tekue vode bi odnijele jaja

Gobiidae

Prilagodbe reproduktivnog ponaanja na temelju brige za mlade: one koje ne uvaju mrijeste na otvorenom supstratu skrivaju mrijest one koje uvaju odabiru supstrat prave gnijezda one koje nose izvana iznutra

Ne uvaju mrijest pelagike bentoske skrivaju mrijest u koljke u podlogu u rupe

Rhodeus

uvaju (jaja. embrije ili liinke) odabiru supstrat prave gnijezda

nose mlade izvana - oviparni u ustima u tobolcu (vreici) u koi u crijevu

Opistognathus

Kurtus

Bunocephalus

nose mlade iznutra Ovoviviparija Viviparija

branhijalna placenta

Jenynsia

Xenotoca

Poecillia

Embiotoca

Zoogeneticus

trophotenia

Hvala!