Mitos y Leyendas Del Paraguay

17
OKA’ÚVA REKOVE Karaimi peteĩ oñotỹ takuare’ẽ, heñói porã ramo jepe, ndokakuaáiri ichupe. Upérõ ohasa pe takuare'ẽndy rupi peteĩ guaiguĩmi, ha he'i pe karaípe: -Ejuka ka’i ha emohe'õ pe ne takuare'ẽ huguykuépe ha okakuaáne ndéve. Ojapo upéicha ha ndokakuaaporãiri upe takuare'ẽ. Upéi ohasa peteĩ karia'y mbarete ha he'i pe takuare'ẽ járape: -Ejuka jaguarete ha emyakỹ huguykuépe ne takuare'ẽ, tuvicha okakuaáne ndéve. Ojuka mokõi jaguarete ha omohe'õ porã itakure'ẽndy upe huguykuépe, ha ndokakuaáirinte upe itakuare'ẽ. Ipahápe ohasa upérupi peteĩ tujami sorokue, ohechávo pe takuare'ẽ járape oñembyasy, oporandu chupe mba’e rehepa. Oikuaávo he'i: -Ani rejepy'apy che ra'y. Umi ambue niko ojavýnte upe ipohã. Pohã ajapoukáta ndéve ha ndajavýi chéne. Ejuka mboieta ha huguykuépe emohe'õ he'õ ne takure'ẽndy ha okakuaáta, ha akãrusu porãta ha hykuechororóta ndéve.

Transcript of Mitos y Leyendas Del Paraguay

 

OKA’ÚVA REKOVE

 

Karaimi peteĩ oñotỹ takuare’ẽ, heñói porã ramo jepe, ndokakuaáiri ichupe. Upérõ ohasa pe takuare'ẽndy rupi peteĩ guaiguĩmi, ha he'i pe karaípe:

-Ejuka ka’i ha emohe'õ pe ne takuare'ẽ huguykuépe ha okakuaáne ndéve.

Ojapo upéicha ha ndokakuaaporãiri upe takuare'ẽ.

Upéi ohasa peteĩ karia'y mbarete ha he'i pe takuare'ẽ járape:

-Ejuka jaguarete ha emyakỹ huguykuépe ne takuare'ẽ, tuvicha okakuaáne ndéve.

Ojuka mokõi jaguarete ha omohe'õ porã itakure'ẽndy upe huguykuépe, ha ndokakuaáirinte upe itakuare'ẽ.

Ipahápe ohasa upérupi peteĩ tujami sorokue, ohechávo pe takuare'ẽ járape oñembyasy, oporandu chupe mba’e rehepa. Oikuaávo he'i:

-Ani rejepy'apy che ra'y. Umi ambue niko ojavýnte upe ipohã. Pohã ajapoukáta ndéve ha ndajavýi chéne. Ejuka mboieta ha huguykuépe emohe'õ he'õ ne takure'ẽndy ha okakuaáta, ha akãrusu porãta ha hykuechororóta ndéve.

Vokóike pya'e ojuka mboieta ha ombohykue hykue umi takuare’ẽ rapo. Upe rire okakuaa, ipoguasu, hykue heta. Ojapo hykuerégui eíra. Pe eíragui guaripóla ha hoy'u hov’u ñepyrũvo, hory, hory, ovy'a, iñe'ẽngatu, ojerokyse, oporombojerokyse ha oporombopukapa. Ho'uvévo katu oñe'ẽ vai, oñorairõse, ipochy, iñarõ, oka'upivýma. Oka'uetévo katu, ho'a yvýpe, ojapajeréi, mbóicha otyryry.

R. D. L.

 

 

 

ÑANDUTI (LEYENDA)

 Sapurũ, kuñataĩ porã peteĩ, oikóvante oikoha rupi omoherakuã ndaje omendáne haguã kuimba'e ogueropojáiva chupe jopói iporãvévare.

Ñanduguasu apysápe oguahẽ upéva. Ymaite guivéma niko omyendy ikorasõme ra'e hese imborayhu. Ñanduguasu oñemoĩ omboguyguy ka'aguy ryepy, jahechápa ndojuhúi peteĩ mba'e iporã ambuéva ha ikatúneva Sapurũ ohecharamo. Upéicha oiko kuévo hesaho sapy'a peteĩ ñandu renimbo rehe, ysapýpe iñakỹ ha ojajaipáva hína.

Ombopy'aroryete chupe, oñemboja mbegue katuete ha py'a tytýipe ojapyhývo, ikusugue ipópe. Ñembyasy asýpe ojere hógape omombe'u ipýpe ipo'a'ỹ. Isy he'i chupe:

-Ani rejepy'apy che memby. Heta upeichagua oĩ ka'aguýre, jaha jaheka ndéve.

Oike ka'aguýre hikuái ha márõ ndojuhúi mba'eve.

Upémarõ oporandu isy Ñanduguasúpe mba'eichaguápa pe mba'e ohecha va'ekue, ha ohendupa porã rire, oñemoĩ ohekýi iñakãrague morotĩrotĩmava ohóvo ha oipyaha ipype peteĩ ñandu renimbo joguahaite.

Ñanduguasu ome'ẽ Sapurũme isy rembiapokue ha ombojoaju hikuái hekove kuéra. Upe guive ko tembiapokue porãite, sy mborayhúgui heñói va'ekue, héra ñanduti.

F.A.A.

  

 MBURUKUJA (LEYENDA)

 

Oñemombe'úvante niko ymaite guivéma, aipo Espáñagui ou raka'e, itúva kuéra ndive, peteĩ kuñataĩ morotĩ kamby ryjúi, rasa iporãva.

Vy'ápe ndajeko oiko hogaygua kuéra ndive ohecha peve peteĩ ñande ypykue, karia'y mbarete omoakãvaíva chupe. Itúva ndija'éi karia'y itajyra ohayhúvare ha he'i chupe anive haguá ni òemihápe ohecha chupe. Kuñataĩ katu oikónte kirirĩháme ha ijami vove chupénte, itúva kuéra resa'ãme, ojojuhu ñemimby imborayhu ndive.

Péicha oiko hikuái heta ára joayhu pórã, joayhu potĩme.

Upéinte oguahẽ kuñataĩ ru apysápe itajýra ojehechaha karia'y ha'e ija'e'ỹha ndive. Pochyete reheve ojukauka itajýrape ha oñotỹuka peteĩ yvyra guýpe. Upépe heñói peteĩ ka'avo ysypo joguaha, ojupi mbegue katu yvyráre ha oñepyrũ ipoty pytãũ asy. Upe guive oñembohéra mburukuja upe ka'avo ipoty porã iterei rasávape.

F.A.A.

 

 

 

YRUPE

 Morotĩ ndajeko héra raka'e peteĩ kuñataĩ porã so'okangue ñúicha morotĩ asýva ha Pytã katu ndaje guarini hete joja asýva kavaju ñanícha.

Morotĩ ha Pytã ndaje rasa ojohayhu. Péicha ndaje, peteĩ ko'ẽme ogueroguata jave mborayhu ysyry rembe'ýre, Morotĩ oikuaa porãse añetehápepa Pytã ohayhu chupe ha omboveve ipyapy jegua ysyry Parana mbytépe.

Pytã oñemombo hekávo ha nosẽvéi. Morotĩ itarovaite, oho paje rendápe oikuaaségui mba'épa oiko chugui.

Paje he'i chupe oĩha, ysyry ruguápe, peteĩ óga ojeguáva opaichagua ita hepyetégui, kuña paje poguýpe, ha tekotevẽha ojeheka chupe upépe.

-Che aháta aheka chupe -he'i Morotĩ.

-Nde mante voi reno va'erã oime ramo añetehápe rehayhu chupe -ombohovái karai paje.

Morotĩ oñemombo ýpe ha nosẽvéi avei. Iñirũ nguéra oĩva ijatypa y rembe'ýpe ohechaségui osẽ ramo hikuái. Kuarahy hendypúvo ára rembére katu okapu y rováre peteĩ yvoty tuicha, ryakuã asy, pytã ha morotĩva.

Upete guive ojehecharamo ko ka'avo porãite hérava Yrupe.

F.A.A.

 

 Un cuento tradicional en guaraní

Un cuento tradicional en guaraní_215290 / ABC Color

La picardía del mono es bien conocida en nuestro país: este animal siempre se sale con la suya, pero en este cuento no le fue tan bien como él esperaba. Sigue leyendo y sabrás por qué.

Ka �i ha aguara

(Feliciano Acosta)Aguara ndajeko peteĩ jey ohosetéma ho �u takuare �ẽ imba´e'ỹva ha vokóike osakoi ikompái kai � �rendápe ohóvo jahechápa nomoirũmíri chupe.

Jahána chendive, Kai, jau karai Kili takuare'� � � ẽ � ojerure asy Aguara.Ndahaseitépa che. Upéangau aha ajekutukapa ka� � pi �iratîme upérupi ojembotavyete Kai.� �Ame� �ẽta niko ndéve nde sapaturã ombojuru he� �ẽ chupe Aguara.Upéicharõ katu iñambue ikyre� � �ỹma Kai.�Sapyaitérõguarã oguata kar� ẽ karẽma ojeóivo. Oike takuare� �ẽndýpe, omopẽ mopẽ takuare �ẽ ha hou kirirĩ hikuái.�  Upéichahágui ojeku �ako mitã Kai ha hei Aguarápe� �He� �ẽterei kóva, kompái, asapukáita.Ani resapukái ombohovái kyhyjepópe Aguara.� �Are porã okaru rire kirirĩme osẽjeýma Kai oñemotie� �ỹse.Nde tarova piko nde, kompái, ekirirĩ, ekirirĩete oñe� � �ẽjoko chupe Aguara.Upérõ Ka�i ojejokomi reíntema voi ha hou takuare� �ẽ mbegue katu. Aremi rire hei jey iñirũme:�He� �ẽterei ko mbae, asapukáita mante.��Anína resapukái, nañe andúta niko takuare �ẽ jára ha omboe ñande rehe hymba jagua ha che �ndajupipyaekua� ái yvate yvyra rakárẽ ndéicha � okyhyje Aguara.Kai ndoikuaaséi mbaeve ha oñepyrũ osapukái:� �Piiípu� �Sapyaitéro guarã oguaíma oúvo jagua. Aguara osororo takuare� � �ẽ ndýre ha mitã Kai ipyaeteíva, � �isapatúgui ndaikatúi okue ha yvatépa mamo avei ojupíta� . Upevágui oisu �upaite ãnga chupe jagua.

Jahechami

Teju jagua

Ha’e Tau ha Kerana memby ypykue. Ko mymba tuicha ha ivaietereíva, hete teju ha iñakã jagua. Oje’e hese oguerekoha ipoguýpe itakua ha avei oñangarekoha yvakuéra rehe.

Mbói tu’ĩ

Tau ha Kerana memby mokõiha. Hete ojogua mbóipe ha ijuru ha’ete tu’î. Mbói tu’î oñangarekóje umi mymba oikóva yvy ári ha ýpe oikokuaáva rehe.

Moñái

Ha’e hína Tau ha Kerana memby mbohapyha. Mbohapy hague, umi ñu ha yvytyjere, ipokovívare ija’éva ha mondaha pytyvõhára. Ha’e karai guasu umi ñúre ha oñangareko yvytu ha guyrakuéra rehe; ha’eichagua ndaipóri umi tendáre.

Jasy jatere

Tau ha Kerana memby irundyha. Ko mitã’i yvágaicha hesa hovy asýva ha kuarahy mimbícha iñekãrague sa’yju. Michĩ ramo jepe mborayhu añetégui henyhẽ ha oguahẽvo asajepyte osẽ omosarambi, yvoty ropéicha, mborayhu eirete. Oje’e hese opívo oikoha opa rupiete ha ipópe ogueraha ka’a rakã pehẽngue ome’ẽva ichupe mba’e kuaaita.

Kurupi

Tau ha Kerana memby poha. Ha’e ndajeko peteĩ karia’y karape’i oikóva asajepyte ka’aguýre kañyhápe. Oikóje ohape ra’arõ mitãkuña osẽva asajerei hógagui.

Ndaipóri kuñataĩ oñanise’ÿva ahechávo karia’y vaiete. Kurupi ojura katuete ha ogueraha ka’aguy hesakãhápe kapi’ipe hovyũ ha hyakuãvureíva ári arairõ ombotarova térã ojuka peve.

Ao ao

Tau ha Kerana ñemoñare poteĩha. Oje’e niko Ao ao oikoha kure ka’aguýcha, aty atýpe oñondive, ha oikoha yvypóra ro’óre. Upévare oiko tapia ko’ãva rapykuéri.

Oĩ ramo ojupíva yvyra rakãre ani haguã Ao ao ho’u chupe, pindo mátare ojupívare katu mba’eve ndojapói, ku oguerokorõguáicha hesekuéra kurundu.

Luisõ

Tau ha Kerana memby pokõiha. Ha’e peteĩ mymba jaguápe ojoguáva, ivai, hesa vera ha iñakã guasu. Pyhare pytévove oho ojapajeréi te’ongue ári, upévare hesa’yju ha ine.

KA’A MOMBE’UPY – LEYENDA DE LA YERBA MATE

KA’A MOMBE’UPY – LEYENDA DE LA YERBA MATE

Ohai Guaraníme: David Galeano Olivera

Peteî áraje Ñande Ru ou tujamíramo oguatávo yvy ape ári ha ikane’ômarô oheka peteî ogami opytu’u haĝua.

Ohohápe, mavave ndoipe’ái chupe hóga rokê. Maymáva oñembotavypa chugui.

Ipahápe oĝuahê peteî tujami rógape. Upéva ombohasa chupe hógape, ome’ê chupe y ha tembi’u ha okemi haĝua avei ome’ê chupe. Upe tujami oikóje itajýra ndive ha mokôive oñangareko porâ Ñande Ru rehe.

Ohecharamógui tujami ha tajýra reko marangatu, Ñande Ru ojevývo yvágape omoheñóije yvy ári tujami róga korapýpe peteî ka’avo pyahu.

Upéi oĝuahêkuri tujami rendápe Ñande Ru remimbou; ombo’eva’ekue tujami ha tajýrape mba’éichapa oipuru’arâ ka’avo pyahu, ombohérava ka’a, opytáva mokôivéva poguýpe.

 

TEJU JAGUÁ

MBÓI TU'I

MOÑÁI

AO AO

LUISÓN