Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8....

16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA OKETOPA 2013 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws (A) Faatomuaga: O le faamoemoe o lenei pepa o se taumafaiga ina ia faatauaina pea “le leo poo leooloo taotaomia ma le lagonaina (suppressed voices) i totonu o le tele o tala o le Tusi Paia. Atonu e le o se faiga fou le taumafai e faauigaina le Tusi Paia mo e oloo saisaitia ma taotaomia ona o le mau Mai le Faatonu : Ua suia teisi e le Sulu Samoa le gagana o nisi o vaega o lenei pepa taua, sa faia i le Mafutaga a Faifeau ma A’oa’o i Malua - 2013, aemaise lava le faamatalaina o le upu eunuka, ina ia mafai ai ona faitau le toatele o le Ekalesia i lenei mataupu e seasea ona faamatalaina, ae taua. O le pepa na saunia e le Susuga Malutafa Faalili, faiaoga i le Kolisi Faafaifeau i Malua faaauau itulau e 4 O Leo Taotaomia: To’alua o Potifara “Le Alii e, o Semi lenei.. Ta toe fetaui taeao.” silasila itulau e 10 O Peresia mai Anamua o Iran lea i ona po nei silasila itulau e 12 “O le mea e iai lo’u alii le tupu, e iai lava lau auauna” “Work for the Night is Coming”: Galue oloo sau le po “E tatau ona ou faia galuega a le ua auina mai a’u, manu o ao; e oo i le po, e le mafaia e se tasi ona galue ai.” - Ioane 9: 4. O le Viiga o le Atua na tusia e Annie Louise Walker - itulau e 8 O le Tala Lelei e tauala atu i Saniusi ma le Opomai (hug) silasila itulau e 8 silasila itulau e 7 O le Filifiliga a Maka “O le a le mea ua tupu?” Ou te manatua lava le taimi na ou fesili silasila itulau e 11 Ua Tala le Iupeli O se vaaiga lenei i le Malumalu o le Iupeli sa tapua’i ai le Ekalesia i tausaga e tele i lona laumua i le Kolisi Faafaifeau i Malua, ata na pu’eina i le aso 18 Oketopa 2013. O le a fausia se malumalu fou i le tulaga lava lea e iai le ata lenei.

Transcript of Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8....

Page 1: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA OKETOPA 2 013email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

(A) Faatomuaga: O le faamoemoe o lenei pepa ose taumafaiga ina ia faatauaina pea“le leo poo leo” oloo taotaomia ma

le lagonaina (suppressed voices) itotonu o le tele o tala o le Tusi Paia.Atonu e le o se faiga fou le taumafai

e faauigaina le Tusi Paia mo e oloosaisaitia ma taotaomia ona o le mau

Mai le Faatonu: Ua suiateisi e le Sulu Samoa legagana o nisi o vaega olenei pepa taua, sa faia i leMafutaga a Faifeau maA’oa’o i Malua - 2013,aemaise lava lefaamata laina o le upueunuka, ina ia mafai ai onafai tau le toate le o leEkalesia i lenei mataupu eseasea ona faamatalaina,ae taua. O le pepa nasaunia e le SusugaMalutafa Faalili, faiaoga i leKolisi Faafaifeau i Malua

faaauau itulau e 4

O Leo Taotaomia: To’alua o Potifara

“Le Alii e, o Semi lenei.. Ta toe fetaui taeao.”

silasila itulau e 10

O Peresia mai Anamua oIran lea i ona po nei silasila itulau e 12

“O le mea e iai lo’u aliile tupu, e iai lava lauauauna”

“Work for the Night isComing”: Galue oloo saule po “E tatau ona ou faia galuega a leua auina mai a’u, manu o ao; e oo ile po, e le mafaia e se tasi ona galueai.” - Ioane 9: 4.O le Viiga o le Atua na tusia eAnnie Louise Walker - itulau e 8

O le Tala Lelei e tauala atu iSaniusi ma le Opomai (hug) silasila itulau e 8

silasila itulau e 7

O le Filifiliga a Maka “O le a le mea ua tupu?” Ou temanatua lava le taimi na ou fesili

silasila itulau e 11

Ua Tala le Iupeli O se vaaiga lenei i le Malumaluo le Iupeli sa tapua’i ai le Ekalesia

i tausaga e tele i lona laumua i leKolisi Faafaifeau i Malua, ata napu’eina i le aso 18 Oketopa 2013.O le a fausia se malumalu fou i letulaga lava lea e iai le ata lenei.

Page 2: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

2. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

O LE LAUGATusi Faitau: Mareko 9 f33-35Matua: f35: Afai e fia muamua setasi, ia avea o ia ma mulimuli, maauauna foi a tagata uma. If anyone want to be first, he mustbe the very last, and the servant ofall.Manatu Autu: TA’UTA’UA SILI, O LE FAAMUAMUA LEA O ISI. TRUE GREATNESS, IS PUTTING OTHERS FIRST. E eseese lava auala e ta’uta’uaai tagata. O isi e o a ma tala’i ilatou. E lauasa solo, ‘amea o ia efaapea ma faapea, ina ia amanaiaai e tagata. A o isi e faaaoga lepower e tinatinaua ai ma faafefetagata, ina ia faaaloalo mai. E iaifoi isi e le fia ta’uta’ua - ae ta’uta’uamea latou te fai. E le vaaia soolona tino. E le lagona foi se leo.Ae tautala galuega lelei. Ae iai foiituaiga tagata e fia ta’uta’ua i meavalea. Pei ‘a le faia se mea valea,ua ma’i tigaina. E manao e talanoatagata o ia o le sifi ma tama autu, ile faiga o mea valea. O aulape masani o le olaga, efaaeaina loa ma siiitia tulaga, vaveloa ona manatu, o ia ua sili. O iaua mamalu. Ona amata loa leaona vaai maualalo i isi. E lelei lefaaeaina aua ua tauia foi le tautiga.Peita’i, o le ‘a le faia lea ma tuiga epalela’ei ai, ma soona fai ai tagata,ina ia ifo mai ia te ia. Le tala i le Ausoo o Iesu sa tatoufaitauina, ua manana i tulagamaualuluga. Ua fia saosaofafa’i ile saoaluma ma fia nonofo inofoaga sili, a o auauna ma tautuao le Tala Lelei. Fai mai Iesu, “E failua o alope, e fai ofaga o manufelelei, a o le atalii o le tagata e leaise mea e moe ai o ia.” E atagia mai ai, le faamuamuaisi, ae faamulimuli ia lava. O lefinauga la a le Ausoo poo ai e sili?O ai foi e pito ia Iesu pe a afio maii lona mamalu? O se mea faale-lalolagi. Ua vavao e Iesu, ua iafetalai atu, “Afai e fia muamua setasi, ia avea o ia ma mulimuli maauauna a tagata uma.” E le o le pule la, ae o le puletautua. E le o le tupu foi, a o letupu auauna. Nei aso, ua taumafaile tagata e maua le sili i auala

faapi’opi’o. O le loto fefete, o lefaasausili, o le faafoliga ma lematau’a. Peitai o le sili faale-Atua,e amata i le ola auauna. Sili i lefaamaoni. Sili i le usitai. Sili i lelotomama. Sili i galuega lelei. Silii le loto alofa ma fesoasoani i isi.O Sili na, oloo faa-Amuia iai Iesu ilana lauga i luga o le mauga. Le Ausoo ua fia faalialia vale. Ualeai se tagata e toe fia alu ifo i lalo.E faapena nei aso. Ua faasinosinotulaga. Ua fetuia’i faa-’au-’apoa,ona o le sailiga o le sili. Ua sailipoo ai e pule, o ai e malosi, o ai emamalu, o ai foi e poto. A o ai foiua vale faata’ita’i. Ua tatou ola i seolaga fenumia’i, feteena’i. Uafaasolo ai lava ina le taulia lefaatauvaa. Ua tualima le tagatavaivai, ma foliga mai ai foi ua leonomea se tagata faatuatua. Ui i lea, o se mea faivavale lavale mataupu a le lalolagi. Aua olooi aao o le Atua mea uma na ia fai. O lona uiga, e le ta’imua lelalolagi ma ana faiga faavae i lefaaolataga. Aua o le mea moni,oloo i le Atua lea; ae le o le tagata. Manatua, poo le a le atamai o letagata, ma le mata’utia o meataufaa-niukilia a le fitafita, e le fealofaniai lava le lalolagi, pe utu ai foi letoto masaa. Aua o lele lava e taule ao, tau le po. Tiga foi lemasausau o le tofamaninofaasalemausau e vavalo aito’atuga o le auiluma, e lei taofiaai le oo mai o le Economic crisis.Lele ua faama’ima’ia ai pea, mafaalau tagitagi tagata uma; i pisinisitapunia ma le mau vaea o leaufaigaluega. Le tamaoaiga tauatiae ua pulepuletutu i aitalafufaitau piliona, a se to’aitiiti faaloloto;ua gaugau aano, ae le totogia. Leala lea o le pa’u maualalo o letamaoaiga o le lalolagi. O fea o iaile tofa a le ‘au-faamatua e popoto iia mea? Na o le sioa a mamatamata iai. E oo lava foi i le malosi o letekonoloti. Le mata’utia o telefonima komipiuta, ua saoasaoa aifesoota’iga, ae saoasaoa atu ai foima mea faa-ti’apolo. E le’i taitailava ona ao ai le faautautaga a nuufaapaupau. Pe faamalieina ai foile matelaina, ma le mapuitiga o lelalolagi puapuagatia. E lei taofiaai foi le sosolo mai o faaipoipoga aituaiga tutusa (Gay Marriage). Omea e faama’ite e le ti’apolo, ma

atili faafaupu’e ai malalaola i lugao tagata. Peitai, i si tala faigofie lava, i leliu tino tagata o le Atua. Na afuamai i mea faatauvasa ma le letaualoa. Fanau mai le fale povi ose nofoaga maualalo; ae taualugai le satauro mataga. O le mataisaulena, ua na aumaia le Faatofala’igalelei, e sui ai le faumalo ma lefaualuga. Aumai ai le Alofa e suiai le Feitaga’i. Le mautinoa e suiai le masalosalo. Le fealofani e suiai le taulamalama. Ma le OlaFaavavau e sui ai le oti atali. Inaia poto ia Keriso. O le poto efaamuamua ai isi, ae faamulimuliai oe ma a’u, o le auauna sili lena.Amene.

TRUE GREATNESS IS PUTTINGOTHERS FIRST We live in the world that valuesgreatness. We revere great lead-ers. We honour great achieve-ments. We admire sports peopleand others with great artist or mu-sician. In history, we learn about greatmilitary leaders, about kings andemperors who are now called the“Great”. It is easy to understandgreatness in terms of Power,Money, Status, Dignity and Hon-our. But all these can be abused byPride, high-minded and self-ambi-tion, the end result of which, isdownfall. No one who is occupied withSelfish Ambition, can become agreat Christian. It has to be otherpeople first - Self last. Amen. Rev. Uele Lotu Uele FS,Vaiala,e sui ai le lauga na tofia ele’i taunuu mai.

Drugs We have done a poor jobof health education in ourschools. Everyone gets

uptight about the pollution ofour rivers and pollution of

our air, but nobody seems toworry too much about the

pollution of our bodies. Weneed to be as concernedabout internal pollution as

we are with externalpollution.

Donald L. Cooper

Page 3: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA Oketopa 2013 3.

IOANE HASI - Tama o le ToeFuata’iga - 1372 - 1415(faaauau mai le Sulu o Setema)

‘Le Alii e Iesu Keriso, oute tagi atu ia te oe,faamagalo o’u fili uma ilou alofa matalasi.” A o faasolosolo lava ina pa”e’ema tinovale ia Hasi i le falepuipui,sa taumafai lava ina iafaatumauina lona mafaufaumalamalama ma manino. A o leavai taimi, ua matua fiafia lava sui ole Fono (a le Ekalesia Katoliko). OKonesitane o se aai laitiiti, peitaiona o le Fono, ua matuafaato’ateleina ai tagata ua iai inaua avea ma se nofoaga o le fitafitaona o le Fono. Toetoe atoa le5,000 tagata na auai i le Fono. Amae’a le Fono i lea aso ma lea aso,ona malolo ane lea o tamaloloa ole fono e aofia ai ma faifeau, i fafinetalitane e to’a 1,500 oloo faatalitaliatu mo latou. I lenei siosiomaga o mea leagama le pi’opi’o, na logotala ai PopeIoane XXIII i se taupulepulega a niona fili, e tuuina atu i le Fono selisi o ni ana agasala e tele ua fai, eaofia ai le fasioti tagata, ma ni faigafaa-sotoma. Ona fautuaina ai leao ia e se komiti o katinale ina iafaamavae ma le tofi ina ia ‘aua aiona taunuu lea moliaga. Na logosa’ia e Ioane leneifautuaga, ona faitauina atu ai lea olana faamavaega aloa’ia, ona solaai lea, ae ua teu faa-tagata leipa.Peitai na auina atu e le Fono sekomiti e sa’ili mai o ia ma aumai iluma o le Fono. E 54 moliaga natuua’iina ai o ia, o le tuua’iga aupitomama na molia ai Pope Ioane XXIIIo le talapepelo ma le gaoi. O isituua’iga e 16 na toe aveese ona ole mamafa tele. O le aso 29 Me1415 na faate’a ai Pope IoaneXXIII, ma faafale puipui ai e le Fonomo ni tausaga se tolu. Na sami le manumalo o le Fonoia Pope Ioane XXIII i le faia lea ose savali tele i le aai o Konesitane.

A ua faatonuina foi Pope Kelikolioo Roma ma Pope Penitito oAvinona ina ia faamavae. Na maliePope Kelikolio i lea faatonuga peafai e ‘aua ne’i faasalaina o ia. Natalia e le Fono, ma tofia ai o ia eavea ma kovana o Anekona i Italia.Ae na tetee e Pope Penitito lefaatonuga. Ina ua sola Pope Ioane XXIII, onatuuina atu ai lea e i latou sa pule ile falepuipui ia ki o le potu o IoaneHasi ia Sikimani. I lea taimi, sa onomafai ona faasa’oloto e Sikimaniia Hasi. Peitai, i se tasi po, nafaatonuina ai e ia o fitafita ina iaave Hasi i se tasi fale i Kotilipe. Ilea nofoaga, na lokaina ai Hasi mafaasa ona oo atu iai se isi. Na lokaona vae i filifili ma lona lima e tasisa loka i se filifili sa faamau i lepuipui o le potu. Ina ua sola Pope Ioane, onasosola ai foi lea o tagata uma salatou lagolagoina o ia. Ona uasosola tagata uma sa faigaluegamo Pope Kelikolio, o lea na toetofia ai e le Fono nisi faamasino efaia suesuega o Hasi. Peitai, e leamiotonu le mea na faia e le Fono,aua o faamasino uma na latou tofiae sui ia i latou ua sosola, e tutusapau lava ma sui sa iai muamua, ematua inoino ia Hasi. Ua toe faifoi fesili sa fai muamua. Na talitonuHasi e na te le maua se suesuegaamiotonu mai sui fou ua tofia. Na oo ina taumafai nopele pootamalii o Sekisolovakia ma Polanie lavea’i Hasi. O le latou mau, nao se faamasinoga faalaua’itele emafaia ona faamaonia pe seseHasi pe leai. Na malie iai le Fono.Ua malil ie sui o le Fono efaalogologo i mau e tuuina atu eHasi i se feiloa’iga e tatala motagata uma, o le a faia i le aso 5Iuni 1415. O lea la o le a faato’amafai ona faaali e Hasi onatalitonuga, ma tali i ona moliaga ise feiloaiga e tatala mo tagata uma,a ua atoa le lima o masina talu onataofia i le falepuipui. Peitai, ina uaoo i le aso 5, na feiloai le Fono eaunoa ma Hasi. Ua latou

talanoaina tuuaiga ua molia aiHasi, e aunoa ma Hasi. Na logo tala se auauna a tamaliinopele i le mea o le a fai, ona ialogoina lea o nopele, lea na latoulogoina Sikimani. Ona auina atuai lea e Sikimani se faatonuga inaia taofia uma tuuaiga o molia aiHasi se’i vagana ua auai Hasi. Ona faato’a aumai ai lea o Hasi ile potu’ai o le monaseri, e tali i onamoliaga. A ua matua namuleagaHasi i le le ta’ele, palapala, uavaivai ma ma’i ona o le leaga o lemea oloo lokaina ai o ia. Peitai, elei faaavanoaina uo ma elagolagoina Hasi e oo atu i totonu,na o le faalogologo mai fafo a otaumafai atu Hasi e tali i le ‘ote maima le tautuua’i mai o sui o le Fono.A taumafai atu Hasi e tali i onamoliaga, ae fe’ei atu sui o le Fonoia Hasi, e tali mai i le ‘ioe’, poo le‘leai’.ae ‘aua le fai atua ni anafaamatalaga. A le tali atu Hasi, onafaapea lea o sui, o le faaaliga lea ole solitulafono o Hasi. Ua tau lemafai ona fai o le suesuega o Hasiona o le feitai o sui o le Fono iaHasi. Na o le alalaga atu ma ‘oteatu i le alii faifeau. O lea na toloai le Fono ma le suesuega se’iaaulia le isi Aso Faraile. A o le’i aulia le Fono e sosoo ai,a ua talosaga nopele oSekisolovakia ma faasufi Hasi inaia faafo’i ana mau, ina ia faasaoinaai lona ola. Ae le’i talia e Hasi letalosaga. Ona faalototele atu ai leao nopele ia Hasi, ina ia mulimulita’ii ona lagona sa’o, ma ia ‘aua ne’isuia ne’i aafia ai lona faamaoni. Natalia ma le fiafia e Hasi leafautuaga. Ina ua toe avatu Hasi i le potu’aii le monaseri mo lona suesuega, aua auai Sikimani. Na fesili faafia le Fono ia Hasi euiga i ana lauga sa fai ma ta’ua aini mea e eseese ai ma mataupusilisili a le Ekalesia Katoliko, pemoni e talitonu i ia mea. Sataumafai atu lava Hasi e tali, ae taule sao sa na tala i le faasalavei sooo sui o le Fono ma feosofi atu male ita ia Hasi. A tali atu Hasi e le moni setuuaiga ua faalau mai, ae talie suima fai ane e atoa le to’a luasefulutagata e mafai ona molimau e sa’omea oloo tuuaia ai Hasi. Soo se

faaauau itulau e 6

Page 4: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

4. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

O Leo Taotaomia:To’alua o Potifara

mai le itulau muamua

faafitauli o le lalolagi nei. Talu lava lefanau mai o ia itu’aiga o faitauga i letausaga 1960 (Liberation Theology)(1)ua faatupula’ia pea le tele o ona lalaeseese (2); ina ua matala le faitotoa mamafai ai e le tagata lava ia ona faauigatala o le Tusi Paia; e fua lava i faafitaulio le siosiomaga oloo soifua ma ola ai.

(E) O Leo Eseese i Totonu o TalaTusitusia (Different Voices in Nar-ratives) E le natia a o le tele lava o talatusitusia e iai lava le natura faaitu’au.E faaitu’au aua e faamuamua lavamanatu ma lagona o le tusitala faapealona siosiomaga. Ma o le tasi lava leao vaivaiga o tala tusitusia, e le mafaiona tatou maua se ‘ato’atoa ma le sa’oo se tala, ona e aumai pito tasi lavafaamatalaga e aunoa ma se lagonafaaalia o isi tagata oloo aafia.). O le leo leotele ma lagona lelei la i letele o nei tala, o le leo o le tusitala. Afua i tala tusitusia o le Feagaiga Tuailava ia, o le leo o tagata Eperu. O lefesili: ua leai ‘ea ni leo o tagata onuuese oloo ta’ua i le Tusi Paia? Ualeai ea ni leo o tagata Aikupito?Moapi? Etoma? Kanana? Filisitia?Ma isi? A fua foi i le sosaiete o leEperu, e foliga foi o le itupa lava o aliitagata aoaoina lelei; ma o i latou foi iasa tele ina feagai ma nei galuegatusitusia. Ua leai ea foi ni leo o tinama tama’ita’i? Ae a alo ma fanau? Aefaapefea foi ona tatou lagona atumana’oga ma manatu o le foafoaga i leleotele o manatu ma lagona o le tagatai totonu o tusitusiga? Ae a ea tagatamatitiva ma le le taualoa? E iai ea nileo o nei tagata?(4) O le tali, oloo iaileo o i latou ia i totonu o tusitusiga.Ae ona o le natura lava o le tala uatusitusia - “o le tala faasolopito o lenuu o Isaraelu ma lo latou Atua” - uafaaitiitia ai lava e le tusitala nisi leo eese mai i lona leo. Ua tuuina mai foi letala ina ia tuliloa pea Isaraelu ma onatagata, ma aafia ai foi ma le tagatafaitau i le vaai faaitu’au lava lea. O le a faaaogaina le tala ia Iosefa male to’alua o Potifara (Kenese 39) se’i

tau lalaga mai ai le leo le lagona lea, aepoo le a foi se taua mo le tagata faitau.

(I) O le To’alua o Potifara ma Iosefa(Kenese 39) E talitonu le taofi ua nofo fale ifinagalo le tala lenei i le to’alua oPotifara ma Iosefa, (poo “Iosefa ma leTo’alua o Potifara” ua tatou masaniai). O le faataotoina e le tusitala o lemataupu lenei e 39, o se faatomuagalea o le vaega faapitoa (Literary Unit -Kenese 39-41) oloo taula’i ai lefaamamafa i le faaeaina o le taule’ale’ao Iosefa e le Atua(6). Na pau le tulagae manatuaina ai lenei fafine, o le fafineagasala, faitaaga ma le mulilua, aua ‘aio mafuaaga foi ia na ia faaosoosoinaai Iosefa ina ia faia se la faiga’aigafaaleulugalii(7). O se fafine e inosiama ua ta’ufaatauvaaina lava ona o lemea ua ia faia. Ae pei lava o le faamoemoe o leneitaumafaiga, o le a faitauina lenei talamai le vaai faatama’ita’i (FeministReading)(8) ma se’i tuu pea se avanoai lenei fafine e faaleo mai ai ona lagonaua loa tausaga o taotaomia i le tala iaIosefa.

(O) Lagona o le Fafine e leai se Igoa E taua igoa pe a talanoa loa itusitusiga. O le le faaigoaina o leto’alua o Potifara e le tusitala, o lefaailoga o le le amana’iaina ma e foligae leai sona taua. E to’atolu lava tagataoloo faaautu iai lenei tala: e to’alua aliioloo ua faaigoaina (Iosefa ma Potifara)ma lenei fafine e toatasi e le ofaaigoaina. Mai le vaai faatama’ita’i,o faiga lava a le tusitala ina ia pupulamalosi mai ai le lelei o Iosefa faapeaPotifara, a o ni faaletonu ma leaga o letala, o lea ua faati’eti’e uma lava i lugao le fafine e leai sona igoa. E tele foi le taua o faamatalaga olooaumai ia Potifara e tau saili ai le lagonao lenei fafine. “Ua ave ifo Iosefa i Aikupito, uafaatauina ia e Potifara le ‘au’auna silia Farao....”(Kenese 39:1) O le upu Eperu (saris) oloo faaliliuinao le auauna sili o lona faaliliuga masanio le “eunuka”. O le eunuka o se taneua aveeseina ni vaega o ona itu sa inaia le mafai ai ona maua sana fanau. Eiai le talitonuga, a faatinoina e se tasilenei tu ma le aga, e le toe oo foi ia teia ni lagona fia fai’aiga. O se aga e le

taliaina e Isaraelu (Teuteronome 23:1)ae masani ai nuu tua’oi e pei oAikupitto, Asuria, Papelonia maPeresia. O le upu Eperu lava lea oloofaaaogaina i le tusi o Eseta efaamatalaina ai le tagata o Hege o letausi i le galu teine a le tupu o Asueru(Eseta 2:3) O se faiga lenei e masaniai nei atunuu, ma ‘ai o le mafuaaga leao lea tu ma le aga, ina ia taofiofi ailagona tu’inanau o le tino, ne’i satia legalu tamaitai ua vavaeeseina faapitoamo le tupu. E faapea le tala o lefaatuatuaina tele o nei eunuka i lefaatinoina o o latou tiute, na oo ai inafaaaoga ai, aemaise lava Aikupito, i tofitaua o le malo (Kenese 40:2). O i nafanau mai ai le uiga lona lua o le upu(saris), “auauna sili” ma ua faaaogainaai loa mo auauna faapitoa uma a letupu. E ui lava la oloo iai auauna e le’ioo i le tulaga e masani ai le eunuka, aua tau’ave pea le igoa eunuka ma lefaamoemoe ina ia maua pea e lea tagatale faamaoni faa-eunuka e faatinoina aiona tiute ma faiva. Oloo finau pea tagata suesue o le TusiPaia i le tulaga faa-eunuka o Potifara.(1) - poo se eunuka moni, poo le (2) -o le auauna sili e faatinoina faa-eunukalona tofiga i lona matai(11). Peitai maile vaai a le to’alua o Potifara, ua leeseese lava nei itu e lua aua afai o seeunuka moni o lona uiga ua faaitiitiapoo le matua le o toe iai foi se mafutagafai’aiga ma lona toalua o toe faia. Afaifoi o le auauna e faia faa-eunuka onatiute ma tofi, o le mea ua mautinoa uafaaitiitia lava se taimi o faaavanoainae Potifara e mafuta ai ma lona toalua.O lea ua amata nei ona tau ata mai tigaoloo feagai ma lenei fafine - o le lemaua lelei o se mafutaga felata’i malona toalua, e le gata i lagona o le tino,a ua faapea foi lona loto ma lemafaufau O le isi fuaitau ua mafai ona iloa aile taumamao o Potifara ma lona toalua: “Ua ia tuu ana mea uma i le lima oIosefa, ua na le iloa sana mea na o lemea e ‘ai ai o ia.” Kenese 39:6) O le upu Eperu oloo faaaogaina olona uiga o le “iloa”, e iai lona uiga eaumai ai le agaga o se “mafutagafelata’i ma le feuluuluta’i”(13). A toefaaupuina lea fuaiupu, oloo fai mai omea uma ua ia te ia (e aofia ai mo lonatoalua) ua ia “lafoa’i lea i le pule aIosefa. Ua tuulafoa’i! Na pau le meana te lei tuulafoaiina, o le pulea lava eia i ana taumafa. Muamua, e foliga mai

O Leo Taotaomia: To’alua o Potifara

faaauau itulau e sosoo ai

Page 5: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA Oketopa 2013 5.

Nofoa Faataavalevalema Solofanua AfiTusi Faitau: 11 Tupu 2: 6 - 12Manatu Autu: NofoaFaataavalevale ma Solofanua Afi(A Chariot and Horses of Fire) O le tala malamalama i toe aso ole perofeta o Elia, a olootaumulimuli fano ai lava Elisaia.Na amata mai lava i Kilikala mafaasolo atu i Peteli ma Ieriko, ovavao atu lava e Elia ia Elisaia inaia nofo ia o ia, ae se’i alu. O le talilava a Elisaia i taimi uma e vavaoatu ai o ia, “Oloo soifua le Alii, uae ola foi oe, ou te le tuua lava oe.”Ae ina ua taunuu i laua i le vaitafeo Ioritana ma taia ai e Elia le vai ilona ofu tele ma o la sopoia atu leisi itu, o iina na fesili ai loa Elia ia

Elisaia pe iai se mea e manao iai nate faia a o lei aveeseina o ia. Faimai le tali a Elisaia, “Ia faalua mailou agaga ia te au.” Atonu o le manao o Elisaia, inaia sili ona latalata pea o ia ia Elia;poo lona mafaufau foi, ia fai o iama ulumatua i soo o Elia. Ae peitaio le manao o Elisaia, e le gata inaia tutusa o la malosi ma Elia, a iaavea foi o ia ma ulumatua - efaaauauina le galuega pe a mavaeatu Elia. O se manaoga taua tele lemanao o Elisaia. Ae fai mai le talia Elia i le manao o Elisaia, “O lemea faigata ua e fai mai ai....” Olona uiga, o le faalua atu o lonaagaga - e le se mea lena a ia. E le

mafai foi ona pule ai se isi, ua na ole Atua! Ae ina ua iloa atu e Elisaia Elia ile taimi na aveina ai o ia e le nofoaafi faataavalevale ma solofanua afii le lagi, ma ia taia foi le vai i le ofutele o ‘Elia na pa’u ifo, mavaeluaina ai - o le faailoga lena uato le pule a le Atua ia Elisaia na tefaaauauina le galuega. O lea ua toe faamanatu mai mo itatou - e na o le Atua lava na tefaasoa mai lana galuega. E na o lemalosi foi o le Atua, e mafai ai onafai le galuega; ae le se malosi o letagata. O le tele o galuega mavavega na faia e Elisaia, o lefaailoga o le iai pea o le Agaga o leAtua ia te ia. O le tagata sa ia fiafaia le mea sili mo le Atua. e pei olona manao ia Elia, “Ia faalua mailou agaga ia te au.” Amene. Rev. Palemia Tauiliili FS. Taitaifono Komiti Aoga(mai le tapua’iga amata, Fono KomitiA’oga, 14 Me 2013)

ua sili atu le amana’ia e Potifara o lanamea e ‘ai nai lo le toalua. Lua, e tulagaese lava fafine Aikupito mai fafine ole tele o atunuu o le lalolagi i lea vaitau.O fafine Aikupito e aloa’ia o latoutulaga i totonu o aiga ma lesosaiete.(15). O le lafoa’i o mea umaia Iosefa, e mafai ona avea ma tulagafaatiga loto i lenei fafine. A fua i itu e pei ona ta’ua, e lua lavani itu tetele e mafai ona iloa i lagona olenei fafine (1) oloo mafatia aua e le o‘ato’atoa ona lagona faatama’ita’i i lemafutaga ma lona toalua - e le gata i letino ae faapea foi i le mafaufau ma lonaagaga ; (2) o le faatuatuaina tele oIosefa ua foliga mai ai e tele atu leamana’iaina o Iosefa e Potifara nai lolona lava toalua. O le faaosoosoina la o Iosefa e mafaiona faapea, o le faatinoga a le fafinemafatia oloo fia maua le taimifaaavanoa mai lona toalua mo ia lava.(She is desperate for his attention). Emafai ona avea o se taumafaiga lavana fafau ina ia aveeseina ai Iosefa maitotonu o lo la aiga. O se ala ina ia toeavea ai ia ma numera tasi i le mafaufauma le loto o Potifara.

(U) Aoteletga o Manatu ma Faatatau

O le mea moni, e le o suia ai lava lefaauigaina o le tala e pei ona masaniai. Aua oloo tumau pea le ata o lefafine ua ia taumafai e faatinoina leagasala ma le a’e manumalo o faiva ole tagata faatuatua i le Atua i neifaaosoosoga. Pau le tulaga e manatuiai lenei taumafaiga vaivai, ia mafai onasuia la tatou vaai i lenei fafine ma iataumafai ina ia o tatou malamalamainafoi i ona tiga ua mafua ai lana faatinogaua fai. Ia mafai ona suia lo tatoutusitusilima i lenei fafine, ae se’i mua’itaumafai ina ia o tatou lagona lona leooloo taotaomia i totonu o le tala, aua etalitonu le taofi, oloo tele foi se feautaua mo le tagata faitau. E tusa ai ma lenei suesuega, oloo uatatou iloa ai se fafine oloo mafatia onao le faatamala o lona toalua i lefaatinoina o ona tiute i lo la’ua lava vafaaleulugalii. Fai mai le agaga ua masani ai leneiaai, “o le tui sili lava, o le leamana’iaina.” O le mafutagafaaleulugalii e manuia, e moomia lavale faamalieina o itu uma, pe faaletino,faalemafaufau pe faaleagaga. O se faamanatu taua mai lenei leo,ua toe fagufagu mai ai ia taua o lelotoifale o le ‘aiga. Ne’i o tatou

naunau tele i le galuega uavalaauina ai i tatou ae tuulafoai ailoa le tina ma le fanau. Ia manatua,e tele lava le afaina o le galuega peafai ua faaletonu se tu a o se aga ele gata o le faletua, poo se tasi foi ole fanau.(F) Upu Faaiu E pei lava ona taumafai atu i leamataga o lenei pepa, o lefaamoemoe se’i toe lalaga le taua ole silasila toto’a i leo oloo taotaomiai totonu o tala tusitusia o le TusiPaia(17). E le faapea e aveesea aile taua o le faamamafa o tala e peiona faataoto mai e le tusitala, ae ole faamoemoe se’i o tatou taumafaie faamama ai le vaai faaitu’au uale amana’iaina ai ma ta’ufaaitiitiaai nisi o tagata soifua oloo aafia aii nei tala. E talitonu, e tele pea letamao’aiga faale-Atua mai leo nei,e saga aoaoina ai pea i tatou uma ilona finagalo. Ai foi se taua o nisi feau mafaamanatu pe a tatou tuu foi seavanoa ia i latou ia e pei o Sara,Akara, Saulo, Apisaloma, Patisepa,Uria, Farao, le nuu o Kanana, male tele o isi leo oloo taotaomia.

O Leo Taotaomia: To’alua o Potifara

Page 6: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

6. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

IOANE HASI - Tama o le ToeFuata’iga - 1372 - 1415tala lava e fai ane ai se molimau,ua ta’u e sui, o le “mea moni, “ aesoo se tala lava e fai atu e Hasi ualatou ta’ua o le “mea pepelo”. Ona latou fesili atu lea ia Hasi pemoni na ia faaalia faapea e fia iaifaatasi ma Uikilifi i le mea oloo iai.Na tali Hasi e fia iai lona agagafaatasi ma le agaga o Hasi i le meaoloo iai. Na alu le talie a sui o leFono ona e talitonu i latou o leagaga o Uikilifi ua iai nei i le malaia. E ui lava ina vaivai Hasi ona uaumi ona lokaina o ia i le falepuipui,ae le mafai lava ona faafiti o ia iana a’oa’oga ma lauga sa fai. Etele ina tutu i luga sui o le Fono,ma ‘u’u a latou moto ma fetu’i atuaga’i ia Hasi. Ia Hasi lava ia, o lonatalitonuga e le mafai ona ia faafiti ise mea na te lagona e sa’o ai o ia.Ona toe faafo’i ai lea o Hasi e lokai le falepuipui. Ua tuua e le toatele le potu na faiai le suesuega, ae totoe ai na okatinale ma Sikimani. Uamasalosalo nei nopele oSekisolovakia e iai se mea o le atupu. Ua le pisa a ua taumafai efaalogologo poo a tala o fai i totonue Sikimani ma katinale. Na tetemui latou ina ua faalogo atu o fai lefaatonuga a Sikimani i sui o leFono ina ia susunuina Hasi pe afailava e le faafo’ia ana upu ma mausa lauga ai. Na fesili se tasi okatinale pe faapefea pe a oo i letaimi mulimuli ae faafo’i upu a Hasi.O le tali a Sikimani, “Aua tou tetalitonu iai. E oo foi ia te a’u ou te

le talitonu iai.” Na ia faatonuina foile Fono ina ia aua nei tuuina atuse avanoa mo Hasi e toe foi ai iBohemia, aua a alu iai e toefaaauau foi ona fai ana laugafaasaga i le Ekalesia. Na iafaatonuina foi katinale ina iataumafai e tafieseina uma mau ofai e Hasi ma ana a’oa’oga efaasaga tau ai i le Ekalesia. Na iafaatonuina foi i latou ina iasusunuina foi ma le faifeau oIerome o Paraka. Ua matua ofo nopele i lefaatonuga ua fai. Ui i lea, o lea ualatou iloa moni lava le vaavaa oSikimani. Ua taape atu nei mataulogologo i o latou tagata le meaua tupu. Oloo faamaumauina i letalafaasolopito o le Ekalesia, lesalalau atu o lea tala i tulimanuuma o Bohemia. Ua avea neiSikimani ma se tagata e aupito siliona ‘ino’ino iai ma faatutu iai le itao tagata o Bohemia. Ma o le meana oo iai, e 17 tausaga e le’i soloa’iatu Sikimani e avea ma tupu o Bo-hemia ona o le inoino iai o tagatao lea atunuu. Ina ua faalogo iai Hasi, na matuatiga lona loto ma ua maua i lefaanoanoa tele. Ua ia talitonu, uasili ona vave ona faasalaina o ia eSikimani, nai lo tagata oloo ita matetee ia te ia. Ua ia lagona foi,talofa e, e le taumate lava e le toevaai o ia i lona nuu o Bohemia. Uaia talitonu foi, ua oo atu o ia i lei’uga o lona ola. O ana taumafaiga

uma ina ia faatumauina lanagaluega folafola, ua lefaamanuiaina. O le mea uiga ese,e ui lava ina tele faigata ma meatiga oloo fai ia Hasi ma aafia ai lonaola, ae popole lava le alii faifeau,nei oti e le’i totogiina le tupe na iaaiitalafuina mai i sana uo e totogiai lona pasese e malaga ai i lefeiloaiga ma le Fono sa suesueinao ia. Ua faatonuina nei e le Fono inaia ‘aua ona amana’iaina talitonugama tusitusiga a Hasi. O le taimilea, na talitonu ai Hasi ua uma onafaia lona iuga. Na ia ta’ua lea itu inisi o ana tusi na maua mulimuliane, na ia faapea ai: “O lo’u toemoomooga lenei i le suafa o IesuKerisio, ou te le talia le faafo’i o seupu na ou fai ina ia suia ai le meamoni ou te talitonu iai, ae ou tetetee i molimau pepelo oloo fai maie tagata faasaga ia te au. Aua esilafia e le Atua ou te le’i laugainamea sese ia e lau mai e tagatafaasaga ia te au.” Ae le’i faia lava se iuga a le Fono,a ua toe faafoi Hasi i lona potu i lefalepuipui. E toatele lava tagata saoo atu ia Hasi i lona potu, ma ‘ai’oiiai ina ia usitai ia i le mea o fai maiai le Fono, ona faasaoina ai lea olona ola. Ua talitonu nei Hasi ua lata maiona lau o lona faasalaga. E letaumate lava le mana’o o Hasi inaia oo maia lona faasalaga ae se’imapu. E ui lava ina tele o mea ua faia ePaleka faasaga ia Hasi, a uamanao lava Hasi i se toe avanoae fai ai so la leleiga ma Paleka. Olea na fai ai lona mana’o ina ia sauPaleka e fai ma patele e fai atu iaile ta’uta’uga o ana agasala.

French Church to reword ‘blasphemous’Lord’s Prayer(AFP) - For nearly half a century,French Catholics have been recit-ing a version of the Lord’s Prayerthat could be considered blasphe-mous, the country’s bishops haveconcluded after years of debate. In a ruling long advocated by tra-ditionalists and with implications forother-language versions of theprayer, the bishops have approveda new edition of the French-lan-

guage bible which will include arevised wording of one of theprayer’s best-known lines, “Leadus not into temptation.” The exist-ing French version of that linereads, “Et ne nous soumets pas ala tentation”, which translates as“Do not submit us to temptation.”This has long been controvertialbecause of the possibility of inter-preting it in a way that suggestsGod has the power to make peo-

ple succumb to the temptation ofsin - contradicting most orthodoxChristian theology which holds thatHe is infinitely and unchangeablygood. In the revised formulation, to beincluded in new bibles publishedon November 22, the line will read“Et ne nous laisse pas entrer ententation” or “Let us not enter intotemptation.” The change was authorised bythe Vatican in July along with the cont.. next page

Page 7: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA Oketopa 2013 7.

IOANE HASI Na oo atu Paleka ia Hasi mafautua iai ina ia faafo’i upu matalitonuga na ia fai faasaga i leEkalesia. Na pupula toto’a atuHasi ia Paleka ma fai atu iai poo lea sona manatu pe a fai atu se isi iate ia e faafo’i se upu e talitonu o iao le mea moni. E lei vave ona taliatu o Paleka, a ua u mai lona tuama tautala lemu ane ia Hasi, “E lefaigofie.” Ona amata ai lea ona tagiPaleka. Na pa’i atu le lima o Hasi ile tau’au o Paleka ma fai atu iai,ina ia faamagalo o ia ona o lanaupu na fai e faapea o Paleka o letagata taufaasese. Ina ua mae’alea, ona ta’u atu lea e Hasi iaPaleka le mau pepelo na fai ePaleka aga’i ia Hasi. Sa faafitiPaleka i ia mea. Ona talatalanoaai lava lea o nei faifeau e to’aluama fetagisi. O le taeao o le aso 6 o Iulai 1415,na tulai ai Hasi i luma o le fono mole taimi mulimuli. O ona foliga ua

ese mai lava i lo foliga o le faifeausa lauga i le fale tapuai iPeteleema. Ua matua vaivai lavao ia ma ua tau le mafai ona tusa’o iluga. Ua pa’e’e’e lava ona limaoloo lokaina i filifili u’amea. E tolusefulu tuua’iga ua lau atunei ia Hasi. A taumafai atu Hasi etali i ni mea e le sa’o o lau atu, aetaofi mai e le Fono ma fai ane efaatali se’i oo i le faaiuga. Peitai aoo atu i le faaiuga, a ua le tuuinaatu se avanoa mo ia e tali ai, a uafai ane le katinale, ua uma onalatou faalogo i ia mea uma. Ona tu mai lea o se epikopo mafaitau mai le faasalaga. Fai mai oHasi o se soo loto ma’a’a o Uikilifi,ua tetee soo i aoaoga a le Ekalesiama lona pule’aga, fai mai o latouia sa latou ‘ai’oi ia Iesu Keriso euiga i lana agasala. Ona o ia o setagata loto ma’a’a ma faia aoaogasese, o le mea lea o le a aveeseuma ai ona tofi faifeau, ma tuuinaatu o ia i le pulega faale-malo, masusunu olaina o ia. O le taimi lavalea e susunuina ai o ia, e

“O le mea e iai lo’u alii letupu, e iai lava lau auauna”

Salamo 39. E le taumate sa mafaufau le tupu oTavita ia Aperaamo ina ua ia tusia lefuaiupu e 12 o le Salamo e 39. OAperaamo o se tagata ese i le nuu eseina ua taunuu o ia i Kanana. E letaumate foi na mafaufau Tavita i setagata e pei o Itai, o se tasi o anata’ita’i’au. O Itai, o se Filisitia mai leaai o Kata, sa ia ta’ita’iina le vaega’auo fitafita e to’a 600 i le ‘autau a Tavita. Ina ua sola Tavita mai lona atalii oApisaloma, ona faaletonu ai lea o letele o mea i le nuu. Ona faatonuina ailea o Itai e Tavita ina ia toe foi i lonanuu. Na fai atu o ia ia Itai, “O oe o leaumau i Isaraelu, o oe o le tagata ese.Ou te matua le iloa lava poo fea a tatouo iai. Toe foi ia.” Peitai na tali atu Itai ia Tavita, “Oloosoifua le Alii, ua soifua foi lo’u alii letupu, o le mea e iai lo’u alii le tupu,poo le oti poo le ola, e iai lava lauauauna. (2 Samuelu 15: 19-21). Atonufoi, afai e le o Itai na mafaufau iaiTavita, e le taumate o le tina o le tamao lona tama, le teine o Ruta le Moapi,

o le na filifili e nofo o se tagata ese i lenuu o Kanana. O ia lea na fai atu i letina o lana tane: “...e fai lou nuu mo’unuu, e fai lou Atua mo’u Atua...” (Ruta1: 16) Ae oloo ta’utino foi e Tavita i lefuaiupu e 7 o le Salamo 39: “Oloo iate oe lo’u lava faamoemoe.” Ua lagona lava e Tavita ona uiga

susunuina uma ai foi ma anatusitusiga. Ina ua fesili atu Hasi pena latou faitauina mo’i anatusitusiga, ae fe’ei atu faifeau o leFono ma tapuni atu le toe tautalamai o Hasi. A o alalaga ma le ita sui o le Fonoia Hasi, na faasaga ane o ia mavaai atu ia Sikimani mo le taimimulimuli. A ua liliu Sikimani mavaai ese. E le taumate e musu evaai atu i foliga o le tagata e mamae le sala a o lenei ua faasalaina. Ina ua ia iloa ua oo mai lona iuga,ona faapa’u ai lea o Hasi i onatulivae ma tatalo; “Le Alii e IesuKeriso, ou te tagi atu ia te oe,faamagalo o’u fili uma i lou alofamatalasi.” O le olaga atoa o Hasi, o lesauniunia lava lea o ia mo le toetaimi lea ua oo nei iai. mai le tusi: God’s Generals tusia e Roberts Liardon, faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao (faaauau i le Sulu o Novema)

agasala, ‘ona ‘ai’oi ai lea o ia i le alofatunoa o le Atua. Na ia iloa lelei lava eleai sona avanoa i le alofa ma le agaleleio le Atua. Peitai, ua uma ona faataatia e le Atuatulafono mo le puipuia o e aumau matagata faimalaga i le nuu, ma o lea uafoi mai Tavita e pei ona foi mai oAperaamo, Itai, ma Ruta. Namalamalama Tavita, a foi atu tagata olatou o nisi ua faatagataeseina, ma‘ai’oi, ae le tauanau faamalosia, mafaalagolago i le alofa o le Atua, efaamaonia lava le alofa tunoa o le Atuai lo latou foi atu.

French Church to reword ‘blasphemous’Lord’s Prayerrest of a new tranlation of the bibleinto French from the original texts,which were written in a number ofdifferent languages. The task, in-volving 70 linguistic and theologi-cal experts, has taken 17 years tocomplete. The current version ofthe Lord’s Prayer has been usedin France since 1966. Ironically, the disputed wordingwas the result of an attempt toagree on a common version forboth Catholic and Protestantchurches. France’s small Protes-

tant congregations however neveradopted the phrase, opting insteadfor “Let us not enter into tempta-tion.”

GoodnessGoodness is something so sim-ple: Always live for others, neverto seek one’s own advantage. Dag HammarskjoldDon’t compare your goodnesswith that of other men; compareit with the goodness of the Manof Galilee. Megiddo Message

Page 8: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

8. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

“Work for the Night is Coming”:Galue oloo sau le po ‘Aua le faamaumauina ou taimi i meale aoga. Aua le alu le aso e leai saugaluega e fai. O lou ola galue o lau talilea i le Atua ona o le meaalofa o lanafoafoaga ua faia mo oe - le lalolagi mamea o tumu ai - le la ma le masina mafetu, o ao ma timuga, le laueleele male sami, o le po ma le ao, ma fesuia’igao le tau. O le a lau galuega na fai ilenei aso e tali ai lona alofa? Pe na olou tafao? Pe na o lou moe? Pe na olou bingo faalausosoo? O le a lava se galuega na e faia i leneiaso se’i fai ma au tali i le alofa ma leagalelei o le Atua o tumu ai lousiosiomaga, ma mafua ai ona e mauale ola? Afai e leai, lafoa’i mea o faima faafitauli i lou olaga, ae fai saugaluega e fai ma au taulaga faafetai i

le Atua. ‘A ‘e ola galue e fai ma autaulaga i le Atua, e mamao faafitaulima puapuaga ma oe, ae te mauafaamanuiaga mai le Atua. Soo se mea tatou te faia, ia faia mole viiga o le Atua. E te talitonu o legaluega oloo e fai e fiafia mai iai leAtua, pe leai? E le gata ina silasila maile Atua i le galuega o e faia, ae na tematauina foi ou uiga ma lagona oloofaia ai le galuega. E iai se tala i ni alii se toatolu sagalulue i le fauina o se falesa, e taitutusa lava galuega sa latou faia. Inaua fesiligia i latou pe o le a a latougaluega e fai, ae tali mai le alii muamua:“O lea ou te paluina le sima.” Ae talimai le isi, “O lea ou te fauina le puipuii piliki.” Ae fai mai lona tolu o latou,“O lea ou te fauina le malumalu mo le

viiga o le Atua.” O le pese lenei: “Work, for theNight is Coming”, oloo faamamafainaai le taua o le galue, ma lagona fiafia emaua i le galue. O lenei pese na fatuinai le tausaga e 1854, e Annie LouiseWalker, o se teine Kanata e 18 onatausaga. Na faaipoipo o ia i se faipisinisimauoloa o Hari Kokihili (HarryCoghill) i le tausaga e 1883. O le peselenei, o se solo na lomia i se nusipepaKanata e Annie, ma toe lomia foi i lanatusi ua faaigoaina: - Leaves from theBack Woods Mulimuli ane ona lauiloa lea oAnnie o se tamaitai tusisolo ma tusitala(author) na ia tusia ni tusi se tele samatua fiafia iai tagata. E toatele nitusitala ma ni filosofia ua latou tusiani tusi e uiga i le ola galue, ae leai lavase isi o latou e tutusa ma manatu oloofaaalia e Annie Louise Walker i lanapese lenei oloo lolomiina atu i lalo i leGagana Peretania na tusia ai.

Work, for the night is coming. Work thru the morning hours; work while the dew is sparkling, work‘mid springing flow’rs. Work when the day grows brighter, work in the glowing sun; work, for the

night is coming, when man’s work is done.

Work, for the night is coming. Work thru the sunny noon; fill brightest hours with labour - rest comessure and soon. Give ev’ry flying minute something to keep in store, work for the night is coming,

when man works no more.

Work, for the night is coming, under the sunset skies; while their bright tints are glowing, work, forthe daylight flies. Work till the last beam fadeth, fadeth to shine no more; work, while the night is

dark’ning, when man’s work is o’er.

A o le tatou pese Samoa lenei na fati ai ile fati o le pese oi luga:

Ia galulue pea, galulue o ao; ia galulue lava, mo e taumamao, iagalulue pea, tiga le mugala, ne’i maumau agaga, i le pogisa.

Ia galulue pea, aua le po a sau; ia alolofa lava, i e a maumau. Iataumafaia pea, ia salamo latou, ia talitonu uma, upu ia Iesu.

Sea se galuega, e faia pe a po? Lenei, ia faamalosi, galulue o ao.Nei oti ai tagata, o le iloa Iesu; Ne’i maumau agaga, o momoe

tatou.

Ia e fesoasoani, lo matou nei Tama e, Ia matou finau pea, e galuluemo oe. Lau lava afioga, ia faia na o lena; ia tuputupu pea a o

tumau le la.

O le Tala Lelei etauala atu i Saniusima le Opomai (hug) E le mafai ona galo le aso 19 oAperila 1995, na pa ai se pomu i leaai tele o Okalahoma (Oklahoma)iAmerika. O le aso foi lea na suiaatoatoa ai le ola o le tina ia KilisiUitini (Chris Whitney). E le mafuaona o nisi o lona aiga ua maliliu ai,ae mafua ona o mea na ia faia inaua tula’i mai lea faalavelave.. O le aso lea na ti’eti’e atu ai Kilisii lana taavale e alu i se faatasiga ani tina i se latou ‘aiga i le itula e faaauau itulau e sosoo ai

faaauau mai le itulau muamua

Page 9: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA Oketopa 2013 9.

faaauau itulau e sosoo ai

Koluse Mumu ma fai mai ai anagaluega fesoasoani i le faalavelave. Na lolofi atu le selau ma selau otagata i lea nofoaga ma a latou pepaID o o latou tagata o tau saili, maua matua tumutumu ai fanua o leEkalesia Kerisiano Muamua. O le vaaiga ua matauina atu nei,o le feiloa’i ma loimata, ma tagoatu ua fusi mai ma fusi atu, mafetagisi ma talanoa mafaamafanafana. Ua pei tagata o seaiga e tasi toatele, ona o lefaalavelave mata’utia. Ae peisea’i ua ta’ita’i ai Kilisi ilea nofoaga. Ua le na o saniusi maipu kofe na te tufatufaina atu, a o lefusifusi ma faamafanafana i tagatama tufatufa atu solosolo pepa etafogi ai isu ma solo ai loimata. “O la’u galuega autu lava o lefautua atu lea i tagata e taumafai e‘a’ai ma feinu.” O le tala lea aKilisi. Ae peitai, ua le na o segaluega e masani ai lea ua ia faia, ao le faataunuuina lava lea o lemisiona a lana Ekalesia, “O leEkalesia mo Taeao o iai le TalaLelei o le Alofa.” O lonafaanaunauta’iga, ia faaali le alofao le Atua i lana galuega o fai, ma iaopo mai le tagata i lana

faamafanafanaga. Na fesoasoani nisi o le ‘auvolanetia ia Kilisi, e tufatufa atu itagata mafatia e silia ma le 500, ia‘aiga o le taeao, aoauli, afiafi, mavai’aiga, o vaiinu suamalie ma kofe. Fai mai Kilisi, “E le na o aigamafatia na matou fesoasoani iai efaataumafa, a o tagata o le KoluseMumu, fitafita o le malo, le ‘Au TauLavea’i (Salvation Army) ma isi” O le aso muamua lava na alu atuai se tamaloa ma ofo atu lanafesoasoani mo au, e tufa meaai o letaeao - breakfast.” O le tala lea aKilisi. “Na ia ligiina ti, ma ipu kofe,ma faasusu ma faasuka. Na magalulue i le aso atoa ma le po atoa eleai se malolo, e aunoa ma lo’u iloa,oloo fesoasoani mai ia a’u, mafaatalitali pe tai maua mai se tala ilona atalii sa iai i le mea na pa ai lepomu.” Na tagi Kilisi ma fai lanafaamatalaga ma solo ona loimata,ma toe fai mai. “Ae talofa e, namaua mai le tala ua maliu le atalii!” E le na o le kuka ma sauni ipumeaai le mea na fai e Kilisi. Leai.Ua avea o ia ma uo ia i latou o lolofiatu ma o latou mafatiaga. O le ‘auvolanetia talavou, na fiafia lava e

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

“Lo’u Tina e,” o le amataga lea oupu o le tusi. “Manuia le Aso oTina!” Ou te mana’o moni lava inaia manuia le aso lenei mo oe lo’utina. Tele lo’u mana’o e lafo atu semeaalofa taugata mo oe, ae le lavasa’u tupe. O lenei ua ou tagatamatua ma ua to’afa la’u fanau, uaou lagona ai ni lagona e le taumatesa iai ia te oe lo’u tina. Ou tetalitonu ole tele o taimi sa e mana’oai e faia ni mea e tele mo matou,ae e te le’i mafaia ona e leai sautupe.” Ua fo’i nei lo’u mafaufau i le taimina ou fanauina ai la’u tama teine o

Barbara. O le to’atolu muamua ola’u fanau o tama uma, a o leneiua maua le teine. Ua ma fiafia lavama lo’u to’alua ua maua se mafanau e to’afa, a o le faafitauli, uamatua le ‘a’u’a’u ai lava le faasoa. “Faafetai tele lava tina i lou alofaia te a’u i aso sa le tatau ona ealofa ai ia a’u, o aso sa e mafatiaai ona o la’u amio. Ae faasilisili aila’u faafetai ona o uiga faale-Atuasa e faavaeina ai lo’u olaga.” Sa ma taumafai i taimi uma ea’oa’oina la ma fanau ina ia ola a’ema mulimuli i a’oa’oga a le Alii leFaaola. Sa auai i sauniga magaluega faale-lotu mai lava i lolatou laiti. Sa fiafia foi Barbara eauai, e ui lava e tele ina le iloa leleini ona lagona. E nana lava i lonaloto.

Ina ua teine matua ua 14 onatausaga, ona amata ai lea ona liuliumai ma tetee i faatonuga. Ua peinei ma’ua ma ona tuagane o nimea leaga ia ia. Ua fai foi lanafilifiliga o le a alu e su’e se mea enofo ai ae le toe nofo i lo matouaiga. Na amata faigaluega e tausile tama a se isi ulugalii e maua aisa na tupe, ae ma maua ane tala,ua ulaula ai ona o le tuuina ane iaie le tina o le tamaitiiti sikaleti ia ia.Ina ua ma taofia e aua le toe alu etausi le tama a le fafine, na amataai iina ona peiseai ua iai se papuipui i lo matou va. O le taimi o a’oga ai i le a’ogamaualuga, na toe faaali ai lonamana’o e fia sa’oloto ma nofo esema matou, ina ia mafai ai ona iafaia le mea e manao o ia iai, eaunoa ma lo ma faatonuina ai o ia.Na ma fai iai ma te le faatagaina oia se’iloga ua i ’u ma le a’ogamaualuga, ma maua sa na

O La’u Tama Teine:O La’u Uo

faaauau itulau e 11

O le Tala Lelei etauala atu i Saniusima le Opomai (hug)12. E 65 tausaga o Kilisi ma uamaliu lona to’alua. O alu lanataavale ae faasalalau mai i le leitio,ua pa se pomu i totonu o le aai teleo Okalahoma na fanau mai ai mafiafia iai. Fai mai a ia i lea taimi ao faalogologo i le leitio ma alu lanataavale, “E tatau lava ona ou faiase mea ou te fesoasoani ai i lefaalavelave.” O Kilisi o le faatonu o fesoasoanimeaai mai lana aulotu e ta’ua o leEkalesia Kerisiano Muamua (FirstChristian Church) talu mai letausaga e 1981. Na ia matuatalitonu lava i galuega faa-TalaLelei e tauala mai i le umukuka mataumafa. Ona ia telefoni ai loa leai lana faifeau. Na faaavanoa mai ele faifeau le aufaigaluega a leaulotu. O latou ia na o ma Kilisima saniusi e 200 ma tufatufa atu ile aufaigaluega lavea’i. Na o le tasile itula talu ona uma ona tufatufasaniusi i le ‘au lavea’i, ae tatalafaitoto’a o fale o le aulotu a Kilisi,e fai ma nofoaga e faamautu iai le

Page 10: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

10. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

Na malamalama le tamatalavou i le Alii i le po o le AsoTofi, ae oo i le Aso Sa ae alu atui le lotu. Na faasilasila mai e lefaifeau e fai le sauniga lotu i leafiafi po, ona alu atu foi lea o letama iai. O le po lena na ia iloaai e fai a matou fono tatalo masuesuega o le Tusi Paia i po oAso Lulu, ona alu atu foi lea iai. Na ma nonofo i le po o le AsoLulu. A o le’i amataina lesauniga, ae liliu mai ia a’u mamusumusu mai, “Mata e le feitaile aulotu pe a ou tatalo?” “Oi e leai! O le mea lena e alaai ona potopoto mai iinei i le afiafilenei.” O la’u tali lea iai. “Ia, a o le faalavelave, ou te leiloa tatalo e pei ona outoutatalo.” “Aua e te popole i lena mea.E tatau ona e faafetai i le Atuaona o lena e te fia tatalo.” Ona amata ai lea o talosagamasani a le aulotu. Ou tefaasi’usi’umata atu iai, na ou iloaai, e fefe, popole, matamuli.Ona tuu atu lea o lo’u lima i lugao lona vae ma faalototele atu iai. Ou te fai atu, e le mafai onagalo ia te au lana tatalo na fai! “Le Alii e, o Semi lenei.” O upuamata ia o lana tatalo. “O a’ulea na ta fetaui i le po o le AsoTofi lea ua te’a, e te manatua?Malie lou loto, le Alii e, ona ou tele iloa tatalo e pei ona fai e isitagata o le aulotu. Ae ou temanao e ta’u atu mea oi lo’u loto.Ou te alofa ia oe. Mea monilava! Ioe! Faafetai tele lava! Tatoe fetaui taeao!.” Ou te fai atu, na matua maofale aulotu i le tatalo a le tama! Ou te fai atu foi, o le toatelelava o tatou e la’u mai le tele o

mea mai mataupu silisili, ma siimai upu maotua ma upu mai leTusi Paia, faamatala levanimonimo ma fetu ma lelaueleele ma le sami. A o letatalo a le tama lea, e ese lefaigofie o ana upu ma onamana’oga tuu sa’o i le Atua. E tele a’oa’oga aoga ua oumaua mai la’u fanau e uiga imataupu silisili o le Tusi Paia. Ao laiti lava la’u fanau, na alu atuai se faia’oga o mataupu silisili ilo matou fale. Ina ua mae’a lamatou mea’ai, ona matou sauniai lea i a matou talosaga ma letaulotoina o fuaiupu o le TusiPaia e pei ona matou masani ai.Na matou fai foi i le faiaoga a fiaauai e leai se mea o iai. Ina uaoo i le taimi e tatalo ai, ona tataloai lea o la’u fanau, i tatalo lavafaatamaiti i mea latou temanana’o iai. Na latou faafetaiai ia Iesu ona o a latou meataalo,ma uila vilivae, ma le oneone etaaalo ai, ma le pa-uaea o si’oai lo matou fanua. Ou te vaai atu lava i le le fiafiao le faiaoga o mataupu silisili ole Tusi Paia ma le Atua, i ituaigatatalo ia e fai e la’u fanau. “Porofesa Heniriki, ou te ofo

ona o oe o se porofesa o le TusiPaia, ae te a’oa’o lau fanau etatalo i ia mea o uilavilivae maoneone ma pa-uaea!” “Oi faatali la’ia. O mea na oute aoaoina i la’u fanau. E te letatalo faafetai i le Atua ona o lautaavale?” Ou te talitonu, e tatalo lefaiaoga lea i le Atua mo ni tupemai lana aulotu mo le penisini olana taavale. “Ioe! Ae le o ni mea faatauvaafaapea e pei o mea ia e lau e laufanau i le Atua.” “Oi sole! Aisea e te manatu aie sili lau taavale i le finagalo o leAtua i lo le uilavilivae a lo’u atalii.E tele lava itula o le aso e tefealuai ai i lau taavale. E te letatalo i le Alii ina ia mamao nifaalavelave ma oe?” “Heniriki, e le mafai ona ou alui se mea i la’u taavale e aunoama lo’u tatalo i le Atua ina iamamao ni faalavelave ma a’u.” “O le a la le mea e te faitio ai ilo’u atalii ma lana tatalo faafetaii le Atua ona o le pa-uaea o si’oai lo matou fanua e matou tesaogalemu ai? O le pa-uaea ele mafai ai ona sao mai ta’ifaufe’ai a isi aiga ma latou saeia la’ufanau ma feoti ai?” Na o le faa’u’u o le porofesa omataupu silisili ma matousavavali i le faitotoa, ma matoululu lima ma faatofa.

“Le Alii e, o Semilenei....Ta toe fetauitaeao.”

O le Tala Lelei e taualaatu i Saniusi ma leOpomai (hug)galulue ma Kilisi, ma faaaoao i anamea sa fai o le tago atu lea ua fusimai lea tagata ma lea tagata mafaamafanafana iai. Na auai foi o iai asiasiga a aiga e vaai i o latou

tagata o i totonu o falemaliu. E 17aso o fai lava e Kilisi lenei galuegao le Tala Lelei o le Alofa i tagatana mafatia ona o le pomu nafaapaina i le aai o Okalahoma. A o tusia lenei tala, ae manatua aile ese foi o le mafanafana ma lealofa o upu o le pese Samoa: “Ona ou tago atu lea opo maioe, ma popo faamoemoe!” #####

TroublesTo be right with God has often meant to be in

trouble with menA.W. Tozer

Page 11: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA Oketopa 2013 11.

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

O le Filifiliga a Makafaaauau mai le itulau muamuaai i le isi tama taalo o le matou ‘au,a o nofo i tafatafa o lana pusatoso etuu ai ona lavalava i le falea’oga, etusa o le 20 tausaga ua mavae. Faato’a mae’a lava ona matoufaato’ilaloina le isi ‘au i lo matoutausaga mulimuli i le a’oga, a olenei ua nofo faapea le tama taalolea, ma lona ulu o punou ma afisi iona lima, ma foliga faanoanoa, nofona o ia. E matua malosi lava le tamataalo lea, 17 ona tausaga, o lonaigoa o Maka Ovasiriti. O tama umao la matou ‘au ua uma ona ta’e’ele,ma o loa i o latou aiga, a o lea lavae nofo Maka oloo ofuina uma lanatogiga na fai mo le matou taaloga. Na ea a’e i luga lona ulu ma ou

vaaia ai le tafe ifo o loimata i onaalafau. Ona ou iloa ai lea oloo iaise mea ua tupu. O Maka o se tamae fiafia tele e osofa’i tagata o le isi‘au e aunoa ma le fefe, ma oo inaoi ai i le tiga o o latou manu’anu’a.A o lenei ua tagi Maka. “Ou te le iloa,” o lana tala lea.“Peisea’i ua ou lagona uma tiga omanu’a na ou lavea ai i taaloga i iaaso ua te’a. Ua tiga ma gaoi umalo’u tino. O o’u vae, ua mamafa epei o ni u’amea mamafa e ta’i selaupauna.” Tusa e tasi le vaiaso ua te’a, nasasao ai le faama’i fulu pua’a(swine flu) i le vaega o le atunuu omatou nonofo ai. Na fai ai uma tuifaagata o tamaiti a’oga uma e

puipuia ai mai lea faama’i. Na faifo’i ma lo’u tui ma galo atu ai lavalea mea. Ae ina ua fai le tui faagatao Maka, ae oso ai lona fiva ma ma’iai. Na ave o ia i le falema’i ae le’imaua le mafuaaga o lea ituaigama’i. (Sefulu tausaga mulimuli anefaato’a maua ai le mafuaaga o leaituaiga ma’i e le taatele). O le taeao na sosoo ma le matalanoaga ma Maka, e ala a’e Maka,ua pe lona vae taumatau ma lelagona ai se mea. Ua fiu i mili etau faaola mai ai lona vae, ae leailava ma se lagona e ia o lona vae.Ua popole lona tina ona o ai lea i lefoma’i. Na amata ai ona suia atoale olaga o Maka mai lea aso. Na matua le iloa e le foma’i meaua aliali mai i le tino o Maka, maauga o le ma’i, ma fai ane ai, “Oute matua le iloa pe o le a le mea uatupu ia oe Maka, a o le mea moni,o le a aveese lou vae lena.” Na te’ile tina o Maka ma savali aga’i i lepuipui o le potu ma tu mai ai. Fai mai Maka, “O le a lau tala?O le a le mea ua tupu ia a’u?” E leiloa e le foma’i. Ona taofia ai lea oMaka i le falema’i mo nisu’esu’ega. A o iai Maka i lefalema’i ae pe foi ma lona vaeagavale, ma ia le toe lagonaina. Aele gata i lea, ina ua mae’a nisu’esu’ega o lona toto, ona sau ailea o le foma’i ma fai mai, “Maka,poo le a lava le mea ua tupu ia teoe, o le mea moni, ua faasolosoloina fasiotia oe. Ua aga’iga’i a’e ilou fatu. E tasi le matou togafiti uafuafuaina. A tipi uma ou vae i laloifo o ou tuli, atonu e taofia ai lesosolo atu o le ma’i i isi vaega olou tino. A le manuia lea faiga, olona uiga, toe lua vaiaso e te olaai.” Lua vaiaso! Lua vaiaso mo letama taalo e le’i ma’i lava i lonaolaga atoa! “O le a le mea ua tupu ia a’u?” Ole fesili lea a Maka. “Matou te leiloa,” o le tali lea a le foma’i. Ona sauni ai lea o Maka mo lonata’otoga ma lona le iloa pe manuiape leai. A leai, o lona uiga, toe luavaiaso oti! E ala a’e Maka mai lona ta’otoga faaauau itulau e 13

O La’u Tama Teine: OLa’u Uo

galuega. O le taimi lena e mafaiona ma fesoasoani atu ai e saili sona fale e nofo ai. Na tali ita mai ia ma’ua ma faimai, “Lua te le manana’o lava e tuumai lo’u sa’olotoga e fai ai le meaou te mana’o a’u iai.” Peitai, ina ua i’u ana a’oga i lea’oga maualuga, ona saili ai lea osa na galuega ma maua, maua foima le fale e nofo ai. Na fiafia foi eave a’u ou te vaai iai. Na ou fiafiai lana filifiliga, e ui lava ou te le’ifiafia i teine ia o le a latou nonofofaatasi. O le aso na tuua ai lo matou aigae Barbara, na ou tuuina atu ai ia teia se teutusi o iai i totonu se manoa,o le nonoa o le ‘ofu soloi (apron),ua ‘otilua, o se faailoga o lefaatagaina atu o ia e alu masa’oloto atu mai tulafono sasaisaitia ai i aso sa nonofo faatasiai ma i ma’ua o ona matua, faapeama ona tuagane. Sa iai i totonu ole teutusi lava lea la’u tusi lenei:

“La’u Pele Barbara, O lena ua e vaai iai, ua uma ona‘otiluaina le nonoa sa saisaitia aioe. Ou te faanoanoa ona oeseesega e tele sa tula’i mai i lotatou va i ia tausaga e tele uamavae.. Ae ia e talitonu o mea nafaia e lou tama ma a’u, o fuafuagalava na fai ina ia e manuia. E letaumate o le a e malamalama matalitonu pe a oo ina fai foi sau tamateine. O faaiuga mo lou lumanai o semea lava lea e patino ia te oe. Asese au filifiliga, o le a e mafatiama faanoanoa ai. Ua e saoloto neie fai le mea e te mana’o iai e aunoama le ma faalavelave ia te oe. Aee silasila mai le Atua i filifiliga e tefai ma ia faamasino. O lea lava ma te iai e fesoasoaniatu pe a e mana’omia, ae ma te letoe faalavelave atu, aua ua ematua. A e maua le fiafia, ua mafiafia. A maua oe i puapuaga, uama puapuagatia foi ma ma’ua. O le ma tatalo, ina ia e maua lemea e sili i luma o le Atua mo oe imea uma e te faia.. Ma te matuaalolofa tele ia te oe. O Mama ma Papa. faaauau itulau e sosoo ai

faaauau mai le itulau e 9

Page 12: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

12. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

O Peresia mai Anamua o Iranlea i ona po nei

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

O La’u Tama Teine:O La’u Uo

O folafolaga na ou faia i la’u tusiia Barbara, na tofotofoina. E legalo ia te a’u le aso na ta’u mai aie Barbara ua to. Na mafaanoanoa, ma mafatia foi faatasima ia. Ui i lea, na tumau pea loma alolofa ia te ia, ma ma tatalomo ia. Na ma matua fiafia ina ua oo inafulitua Barbara i le olaga agasalana iai, ma ia tatalo ai i le Atua ina

ia alofa ma fesoasoani atu ia te ia,ina ua fia avea ma Kerisiano. Ose suiga tele lava lea ua faia e leAtua mo la ma tama. “Mama, faafetai tele ona o oe olo’u tina, ma fesoasoani mai ia teau ina ia avea a’u ma tina lelei mafafine lelei. Ua ou mulimuli i le teleo mea lelei na e a’oa’o mai ia teau. Ou te faamoemoe o le amulimuli mai foi la’u fanau ia’oa’oga lelei o le a ou fai molatou.” Na. ou toe tepa i tua i le aso natelefoni mai ai Barbara ia te au eta’u mai ua faaolaina o ia, ma ualiliu i le Atua. Ina ua ou taliina letelefoni, ae tagi mai Barbara ma

faato’ese mai ia te au i le tele o mealeaga na ia fai mai ia te a’u a o teinetalavou. Fai mai ua ia manatua leleaga o lana amio na fai ia te a’u,ina ua oso atu lana tama teine esefulu ona tausaga ma lafo atu upumamafa ia te ia. Ua ia manatua aiana foi upu mamafa sa fai mai iate au a o laitiiti, ma o lenei uasalamo ai. “O lenei la ua ou malamalama ile uiga o le avea a tina, ma aveafoi ma tama teine a oe lo’u tina. Ele lava a’u upu e fai atu ai sefaafetai i le anoanoa’i o mea leleina e faia mo a’u. Ou te matua alofalava ia te oe Mama. O lau tama - Barbara.” Ina ua uma ona ou faitauina letusi mo le Aso o Tina a Barbara,na maligi ou loimata ma ou faapeaane: o le alofa o le Atua ua avea aila’u tama ma a’u uo. tusia e Virginia Baty.

O tala fou o le lalolagi i nei aso, uatatou faafofoga soo ai i tala i le malo oIsaraelu ma le malo o Iran, lea sa ta’u iona po anamua o Peresia. Popole foile malo o Amerika ma Malo Aufaatasiona o le taumafai o Iran e fausia ni anameatau niukilia - nuclear weapons.Ta’ua foi le faatutu atu o ana meataufaatonutonu i le malo o Isaraelu, o seuo mamae a Amerika, a o se fili o Iran. O le malo o Iran ua faaalia lava e nisio o latou taitai i nei aso, lo latouvilivilita’i e tafiesea Isaraelu mai lelalolagi. O le malo o Iran/Peresia, o lemalo Isalama. Anamua anamua lava,sa latou faatoilaloina foi Isaraelu, maave faatagata o tauaina ona tagata e peiona ta’ua i le Tusi Paia. Sa latou puleafoi se vaega tele o le lalolagi i ona po ole Feagaiga Tuai. O le tausaga e 1979 na tulai mai ai sefouvalega tele a tagata o le malo oPeresia i lo latou tupu sa iai, o ShahMohammad Reza Pahlavi ma lanamasiofo o Soraya, ma i’u ina sola ai letupu, ae avea Iran ma malo Isalama epulea e taitai o le tapuaiga Isalama. O le malo o Iran na tuufaatasia i letausaga TLM 2800, a o tagata Metai oPeresia na latou mua’i tuufaatasiaatoatoa le atunuu, a o le tupu o Kuresa

le Sili (Cyrus the Great), o ia lea nafaatuina faiga malo fou mai le 550-330BC. I lea vai taimi, o le malo aupitotele lea o le lalolagi. O le tausaga e 633 talu ona fanaumai le Mesia, na osofa’ia ai e autau atagata Moselemu ia Peresia ma latoufaatoilaloina, faatasi ma le tele o atunuutuaoi o lea vaega o le lalolagi i letausaga e 651AD, poo le 651 tausagatalu ona fanau mai le Mesia o leTapuaiga Kerisiano. O se vaaiga ‘oto’oto lea i se tala ilenei malo o Iran, lea ua avea ma setasi o malo Isalama e taulamua i faigataufaamata’u, faapapa pomu, mafouvalega i tagata Kerisiano ma a latoutapuaiga, aemaise lava i atunuu e puleafaa-Isalama e pei o Iran, Afakanisitana,Pakisitana, Aikupito, Suria, ma isi.Faaopoopo atu iai ma lo latou tetee peai le malo o Isaraelu, pei ua fai mafaalavelave i totonu o le putuputu o olatou malo Isalama i Sasae Tutotonu. O Iran o lona 18 ai lea o atunuu aupitotetele o latou laueleele. E numera tasii le lalolagi i le tele o le kesi (gas re-sources) e maua ai, ae numera fa i letele o le suauu oloo maua mai i onalaueleele ma sami. Ae o le tala ia Eseta, e faamanatu mai

ai pea ia i tatou, le avea o ia o se teineIsaraelu, ma masiofo a le tupu o Asueruo Peresia, ma avea le mea na fai e Esetama ala o le alofa o le tupu o Asueru itagata Isaraelu. (Faitau le tala i le tusio Eseta) O le palemia Peresia o Hamanu namanao ina ia ifo uma tagata ia te ia isoo se mea e ui atu ai. Na manao ina iaalalaga ma vivii mai tagata uma ia teia. O le palemia o Hamanu, na o letupu lava o Peresia, o Asueru e sili iate ia. E lei usitai Moretekai i lea faatonugaa le palemia, ma avea ma mea na itatele ai Hamanu. Ina ua iloa e Hamanuo Moretekai o se Iutaia, ona manatu ailoa lea o ia o le a fai se mea iai, atoama ona tagata Sa Iuta uma. Ua fiafasiotia uma e Hamanu tagata uma o lenuu o le Atua. O lea na ia fau ai setulaga faapitoa mo le faatautauina ai oMoretekai. Peitai, o le tausaga lea na avea aiEseta ma masiofo a le tupu o Asueru.O Eseta, o le kaseni o Moretekai, maoloo fai ma ona afafine. E le’i fefe oia, a ua oo atu i le tupu ma ia faaali iaile mea ua fuafuaina e Hamanu e fai iona tagata. Na faatonuina loa e le tupue pu’e mai Hamanu. Ua aumai, ma uafaatautau i le laau na fauina i lona falema lona faamoemoe, e faatautau aiMoretekai. I le ua toe faatautauina lavaHamanu, i le laau na ia fauina.

faaauau mai le itulau e 11

Page 13: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA Oketopa 2013 13.

O le Filifiliga a Maka

o tu le foma’i i tafatafa o lona moega. “Maka, o le tala fiafia ma le talafaanoanoa. O le tala fiafia, poo le alava le mea oloo aafia ai oe, ua umaona aveese. Na manuia lou ta’otoga.O le a e ola.” O le tala lea a le foma’i.“O le tala faanoanoa, e le taumate o lea e nofo i le nofoafaataavale i lou olagaatoa, ma e lipoti foi i le falema’i e siakioe i lou olaga atoa. Malie lou loto i lemea ua mafai.” O le taimi lea ma le aso na fai ai lefilifiliga a Maka o le a aafia ai mata’ita’iina ai lona ola i tausaga oi luma. “Leai! ou te le nofo i se falema’i; oute le nofo i se nofoafaataavale. Ou tetoe savali ma ou ola e pei o isi tagata!O le amataga lenei, e le o le faaiuga!”

Na atoa le tausaga o faaa’oa’o onasavali Maka i ona vaelaau, seia oo inamafai ona ia savali mai le falema’i i letaavale ma alu i lona aiga. Mulimuliane na ia filifili ai ona o lea o le a le toemafai ona taalo, o le a ia a’oa’o ai isi itaaloga. lakapi ma le pesipolo. A o iai o ia i le a’oga na fetaui ai maSarona, ma la uo, ma oo ina lafaaipoipo. E lei popole Sarona ivaelaau o Maka. I nei aso, ua to’afa ala tamaiti aulelei, ma lo la fale manaia.O ia o le pulea’oga o le a’oga i Misuri,ma o ia o lo’u pule. O le filifiliga na fai e Maka, na iatulitulimata’i iai. E le fia nofo i senofoafaataavale. Ae fia savali, mafaiaoga, ma a’oa’o isi tama i taalogalakapi ma pesipolo. tusia e Toma Kuruse, o se tasi ofaiaoga i le a’oga sa pule ai MakaOvasiriti

Ua Taumasuasua la’u Ipu

Fai mai Paulo i le Efeso e 3:20:“O lenei, ia ia te ia o le na te mafaiaona faia o mea uma e faasilisili lavai mea tatou te ole atu ai mamafaufau iai, e tusa ma le mana oloo matua galue i totonu ia te itatou.”: O lo tatou Atua o le Atua o lefaasilisili, poo le Atua o le faa-“taumasuasua”, “anoanoa’i”. I leTusi Paia, o le ipu e taumasuasua ose faailoga matua malosi lava. Ataumasuasua lau ipu o lona uigaoloo talia pea oe e le aiga. Ae a tule ipu mo se taimi umi ae le o toefaatumuina, o lona uiga, ua uma loutaimi. Ua oo i le taimi e te alu eseai. Ae a uma ae toe faatumu atu, olona uiga, nofo pea tatou te

talatalanoa ma mafuta. A uma aetoe faatumu atu, ma toe faatumu atupea, ma oo ai ina “taumasuasuala’u ipu”, o lona uiga, oloo fai maile ona le fale, ‘se ‘au e te alu!’ O taumasuasua lau ipu i leneiaso? Afai o tumu pea ma tau masaa,o lona uiga oloo talia pea oe i lela’o’ai a le Atua. Oloo tafe mai peafaamanuiaga mai le Atua mo oe. Ele mafai ona avea e se tasi lou nofoai le la’o’ai ma o le a “taumasuasua”pea lau ipu i faamanuiaga. O a lava faamanuiaga oi lau ipu,o le mea moni, e oo lava inataumasuasua. I le siosiomaga o leAtua, o le manu lava e ‘aumai o letama’i povi peti, e le pa’e’e! O le‘ofu e aumai o le ofu tatapuvae esili ona lelei; e le se ofu masaesae;

o le fiafia, e matua sili; o le filemu,e le mafaamatalaina! O faiga a leAtua, e silisili ma taumasuasua. Etumu pea la tatou ipu. E pei o lealofa tunoa. O le tele lava o la tatouagasala, o le tele foi lea o le alofatunoa o le Atua i le ua salamo monima foi atu ia te ia. O le ipu e aumaie le Atua e taumasuasua i lona alofamatalasi. Aua tatou te popole i le tele o atatou agasala. E matalasi le alofa ole Atua na te faamagalo ai tatou.Manatu ia Paulo, a o lei avea maKerisiano, na ia sauaina le AuKerisiano, lafo i le falepuiipui, mafasiotia i latou. Ae ina ua faaolainao ia, ona ia tusi ai lea e faapea, “Ole upu moni lenei, e tatau lava onamatua talia, na maliu mai IesuKeriso i le lalolagi, na te faaolainao e agasala; ua sili musa a’u nei ia ilatou” - 1 Timoteo 1: 15. Talitonu i le tumu saisai,taumasuasua, o lau ipu i le alofa male agalelei o le Atua. Talitonu iai!Faatalitali iai! E faamaoni le Atua.

Atunuu e 10 e aupito siliona toatele o latou tagatae fai o latou tikeri maiIunivesite I se suesuega na fai lata mainei, na faatulagaina ai atunuu esefulu e pito i luga o le lalolagi eaupito sili ona toatele o latoutagata e fai o latou tikeri maiIunifesite, poo le sili atu lea i le40% o tagata o le atunuu e fai olatou tikeri. O atunuu nei, e amata mai letulaga muamua e oo i le tulaga10: 1. Kanata, 2. Isaraelu, 3.Iapani, 4. Iunaite Setete oAmerika, 5. Niu Sila, 6. Korea iSaute, 7. Peretania, 8. Finelani,9. Ausetalia, 10. Aialani.

mai le itulau e 11

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

TalkDiogenes the sage once said: “We have two earsand only one tongue that we may hear more and

speak less’.Talk may be cheap, but we often pay dearly for it.

Steps of FaithAbraham’s steps of faith - He

left all for God, left all withGod, found all in God, and

yielded all to God.

Page 14: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

14. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

O E UA MALILIUTAUAI FAO

16 Iuni 1941 - 4 Aokuso 2013

O le Susuga i le alii tiakono iaTauai Fao, o se auauna galue, e faimea lelei ma upuupu tetele i mea efai a lona aiga, o le nuu ma lanaEkalesia. O se tama e ‘ote, saua, ae tumu ile alofa. Na maliu lona tausi iaWinkie Tauai Fao i le 1986, onafaaauau mai lava lea e ia o lemafutaga ma si ana fanau, ma faialana auaunga i le Ekalesia EFKS iAvao, seia oo ina faamanavaina anafeau e lona Matai i le lagi, i le Aso

Sa 4 Aokuso 2013, i le 12 i le aoaulii le falemai o Malietoa TanumafiliII i Tuasivi. O se gasegase faigatalava ua leva ona feagai ma le tama,ua oo ai lava i se tulaga ua le mafaiona togafitia. Na faa-ekalesiaina o ia i le aso28 Tesema 1992, ae faa-tiakonoinai le aso 5 Iuni 1994. E usufono lealii tiakono ua 72 tausaga o lonasoifua. O ona toe sauniga sa faia lava i lemalumalu o le EFKS i Avao i le AsoGafua 12 Aokuso 2013, i le itula e10am. O au sa taitai i le sauniga,ma faaulufale le sa o le auauna i lemalumalu, ma saunia le molimaufaaleagaga o le tama. O le faifeauVOC Susuga ia Siaki Umaga iSalei’a na saunia talosaga, a o le

Faifeau Metotisi i Avao, SusugaPulea sa saunia le lauga. O ona toesauniga i lona oliolisaga tumau ilona laoa i Lalomati i Salei’a lava,sa feagai lea ma au. Faafetai mo mea lelei sa e faia,lou sao taua. Faafetai fautua,faafetai tima’i, faafetai apoapoa’ima faalototele mai ia i matou uma. “Ua e tau le taua lelei, ua iu ia teoe le tausinioga, ua e taofi i lefaatuatua. O lenei ua teuina mo oele pale o le amiotonu.” Ia tafi mala le Atua i laufaigamalaga, ma ia maua sounofoaga tumau i le Malo o le Atuae faavavau. Soifua ona o Iesu.Amene. Rev. Tavita Kirisimasi Salaa Fiti EFKS Avao

Fusiloa Lealaiauloto Moe16 Me 1940 - 24 Aperila 2013

Na soifua Fusiloa LealaiaulotoMoe i Fagamalo i le aso 16 Me1940. Na maliu i le Aso Lulu 24Aperila 2013 i le itula e 10.30pm. O ona matua, o le tama oMataio Sava Tanema iFagamalo. O lona tina o MalaLeaumoana Fatuvalu. Napapatisoina i le EFKS iFagamalo i le 1940 e Rev. SaioFS, faifeau EFKS i Saleaula. Nafaaipoipo ia Lealaiauloto Moe ile aso 6 Novema 1956. E le omaua i le api o le galuega EFKSAvao, le taimi na faatiakonoina

ai i la’ua, ae masalo nafaatiakonoina i la’ua i le EFKS iSatoalepai, a o lei siitia mai iVaivao i Futu i Avao ma nonofoai. E usufono le tina ua 72tausaga, 11 masina ma aso e 8lona soifua. Ua leva ona faataotolia le tinai se gasegase faigata, ua lemafai ona tautala mai, maseiloga e fesiitai, seia oo inafaamanavaina e le Atua anagaluega, ma amia lona soifua. O ona toe sauniga na faia lavai le malumalu o le EFKS i Avao ile itula e 10am o le Aso Toonai4 Me 2013. O Rev. SileliTauaifaiga (faifeau EFKSFagamalo), na faaulufaleina i le

malumalu le tina, ma taitai lesauniga. O le lauga na saunia ele faifeau Metotisi i Avao, Rev.Alefa Taumaoe. O talosaga nasaunia e le Susuga a SiaosiMataia, A’oa’o i’u mai Malua.Ona faaiu ai lea o ona toesauniga. Sa ou faia i lonaoliolisaga tumau i lona aiga iFutu i Avao lava. O la Iopu: “Ua foaiina mai e leAlii, ua aveeseina e le Alii, iafaamanuina le suafa o le Alii.” Tau ia ina ia manuia le malagaa le tina. Rev. Tavita Kirisimasi Salaa Fiti FS, EFKS Avao.

Kuinimere KoniseTuilaepa

7 Setema 1937 - 28 Mati 2013

O le tama’ita’i matua o leEFKS i Saoluafata. Ua tele nei tausaga na foai ele Atua e soifua ai lenei tamaitai.Ua tele foi tausaga o matoumafuta ai i le matou aulotu. Egalue fiafia, tautua lelei i meauma a le Ekalesia. E auai i leAutalavou, Aufaipese, Mafutagaa Tina. E le misi se lotu i le Aso

Sa, faapea isi sauniga uma: AuLeoleo, Au Taumafai, Lotu AsoLulu. E loto alofa, agamalu, lotomaulalo. E maliu Mele o feagai ma’uama le malologa i Niu Sila. O onatoe sauniga na faia i le aso 9 oAperila 2013, i Saoluafata.Taitai le Toeaina o le Pulega iaFaatauoloa Mauala, lauga SulaMalaga FS, tatalo Roma EnosaFS, faitau Tusi Paia MalaulauAiulu AF, molimau Peni Livafaifeau nofo aiga. Sa molimaule tiakono o Ita Akerise Tuilaepao lona alo matua e fai ma sui o

le fanau. Na saunia foi le peseaualofa a le fanau na ta’ita’ia ele alii o Siaosi Pao o se tasi oana fanau e talenia i le musika. O le molimau a si fanau, e itatele le latou tina pe a vavao atue ‘aua le lotu i se Aso Sa pe afaatimutimu le taeao, e manaolava e sau le taavale e ave ia i lefalesa. A oo mai i le falesa, onafai lea i tamaiti, ave a’u i le fale ole faifeau se’i ou alu e ave sa’utupe ma le faifeau. E le mafailava ona le faia e lana fanau lemea e manao iai. Pe ta te asiasi faaauau itulau e sosoo ai

Page 15: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

O LE SULU SAMOA Oketopa 2013 15.

Kuinimere KoniseTuilaepa

O E UA MALILIU

atu i lona fale i se aso, e tautagotago solo ma tau saili setupe e aumai mo a’u. Misia lavalenei tama’ita’i tautua malosi i lematou aulotu. Manuia foi lau malaga Mele.Faamafanafana le Atua i si aufanau ma ou aiga. Samuelu Limu Samuelu, EFKS Saoluafata.

Aiga MalaulauPopo Aiulu

O se tasi lenei o tina e sili lonatau i lo penina. O lana tautua ile lotu e matua lelei lava. E faimea fiafia. E faamaoni. E amiotausaafia foi. E faamaopoopolava i soo se mea a le Ekalesia -Aufaipese, Autalavou, FaiaogaAso Sa, Mafutaga a Tina. E lemisi i mea uma e fai a le Pulegae oo lava i le Matagaluega. O iae feagai ma le teuina o le falesai soo se sauniga e fai. E oo lavai le saunia o le Faamanatuga. O ia o se tamaitai tausima’i. Oia foi sa galue i le Matagaluegao Tina ma Tamaitai ma PisinisiLaiti. Tele taleni, tele meaalofaa le Atua ua ia maua. Ae fiafia efaaaoga lelei ana taleni eauauna ai i le Ekalesia ma lenuu. E tausi faifeau ma tautualotu. Na te saunia le tausiga ole faifeau i Aso Toonai uma. Emaliu Aiga o matou i le Fono iMalua. E le misi foi i Fono uma,e auai lava e tautua le Fono matapua’i le usugafono a lanafaifeau. Tele foi nisi taimi, ou tefesili iai i sona manatu i ni amatou fuafuaga e fai. O ona toe sauniga na faia i leAso Toonai 25 Me 2013 iSaoluafata. Sa taitai le SusugaFaatauoloa Mauala o le Toeainao le Pulega; aumai i totonu e

Roma Enosa FS, laugaFaatausau Onesemo, tataloTaifai G. FS, faitau Tusi PaiaSula M. FS. Na ou molimau i lona soifuafaale-agaga, a o le A’oa’o oMalaulau sa molimau i le latoumafutaga ma si a la fanau. O leAfioga i le Minisita o Tina maTamaitai ma AgafesootaiAfioga Tolofua LeiatauaFalemoe, na molimau e fai masui o le Matagaluega safaigaluega ai; o Tauanuu si onatuagane e fai ma sui o latou. O le alofagia ia o lenei faletuai le matou Ekalesia. E oo lavafoi i le nuu, aua e tu malosi foi imea fai a le komiti. Faafetai Aiga - manuia laumalaga. Faalototele ia Malaulauma le fanau, aemaise le pa’ia oaiga. Limu Samuelu Olo EFKS Saoluafata

Rev. Mose MauinatuPamaa FT

12 Me 1941 - 12 Iulai 2013

Na soifua mai o ia i le aso 12Me 1941 i Fuailoloo, ae amia ele Atua i le aso 12 Iulai 2013. Nafaaipoipo atu i le tina ia Repekama e toatolu o la’ua alo. E toafitufanau a fanau. O Mose o le faifeau toeainapenisione malolo manumalo. Oia o se lupe faalele a lenei aulotui le galuega a le Atua i LepuiaiManono. Sa amata le lagaluega i le tausaga e 1969 seiaoo ina penisione i le tausaga e2010, ma toe foi mai ai i lonaaiga ma lona nuu. Sa lei uma lefia tautua pea o lenei tama i leEkalesia, o lea na faaulu ai lola’ua matafale ma auauna ai peaseia oo ina valaau mai lonaMatai. O se tama e fautua lelei, auasa faalagolago ia te ia e aumaiai ni fesoasoani aua le agai iluma o le Ekalesia. Sa fai o iama sulufa’iga i taimi ua letaugalemu ai le galuega ona o

le tele o faafitauli. E loto alofama lima foai. E agamalu ma lotomaulalo aemaise o ona uigafaaaloalo. Ua ia le silasila i lonatulaga aloa’ia i le Ekalesia, ae uaia manatu, o ia o se tama fanauma se taule’ale’a a le nuu i legaluega. Ua ia tuu i lalo onamamalu faa-toeaina ae ua iafaasili ia te a’u ma le aulotu. Ilona lagona, o i matou o onatama ma ona tina sa tapuaia onafaiva, ua a’e malo ma mapu maie faaauau lana tautua. O Mose o se tama e iai lanataleni o le musika. O se tasi asona a’oina ai e Mose le pese i leaufaipese. O se tama e naunaui le galuega pese. E ui inamamao Vaitele oloo nonofo ai,ae le’i misia lava e Mose se popese se’i vagana ua gasegasepe tuagia foi. Sa ia te ia foi lemeaalofa o le leo lelei aua o letasi lea o faamoemoega o levaega o le malu. Talofa e, ua etuua la tatou aufaipese, a ua epese faatasi ma agelu i le lagi. O Mose sa avea ma Toeainao le Pulega a Aiga i le Tai i lesefulu ma ona tupu o tausaga.E matua ese ai lava o ia i faifeauuma o lenei Pulega. E talavouuma i matou ae pei e tutusa lavao ia ma i matou i lana silasila. E le faailogaina e Mose sefaifeau poo se faletua. E tausuama fai ana tala malie e toe ai,ina ia maua pea e lana Pulega ia’oa’o ma tiakono ma leMafutaga a Tina le fealofani male nonofo lelei. E laei i lona alofafaapalepale i amioga a lanaaufaigaluega, pe a iai ni taimi uale tautamalii ai i lana silasila.Talofa e, e faagalo gata ona uigatausaafia. O Mose ua leva ona maua i segasegase faigata. Na siima’i iNIu Sila pe tusa o le sefulutausaga talu ai. Na faasolomanuia mai ai iina. Peitai savaaia ma matauina i ni naitausaga ua vaaia lona le malosilelei. E moni lava, ua toe foi maile gasegase lava lea sa siima’i faaauau itulau e sosoo ai

Page 16: Home | CCCS - O LE SULU SAMOAcccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/sulu_samoa... · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA. O LE SULU SAMOA. O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA

16. O LE SULU SAMOA Oketopa 2013

Rev. Mose MauinatuPamaa FT

O E UA MALILIU

ai i Niu Sila. O le faamaoniga,ua faasolo ina tau le lotu mavaivai lana savali. E tele aso nasaili fesoasoani ai i le falemai mafofo Samoa. Peitai ane ua siligalava se fesoassoani mo le tama.Na maliu filemu o ia i le MaotaGasegase i Motootua i le aso 12Iulai 2013. Na aveesea lona tino maliumai le fale maliu o Sefo i le aso21 Iulai 2013, o le Aso Sa lea ile 2.00pm. Taitai le Susuga ia TauapaiTufi FS, o le faifeau Katoliko iaLolesio na faia le upufaamafanafana, a o le a’oa’ofesoasoani ia Vaatiuola Lautolona tatalo. Ina ua taunuu mai i le falesa iFuailoloo, o a’u sa taitai i lonasauniga faaleaiga. Tatalo leSusuga i le epikopo ia Vise, o leTusi Paia na faitauina e lefaifeau Metotisi ia Oteta a o lelauga na saunia e Tauapai TufiFS. O ona toe sauniga sa faia lea iFuailoloo lava i le aso 22 Iulaima lagomau ai i lona maota malona fanua i Vaitele-uta. Taitaio le sauniga le fafeau Toeaina ole Pulega Aiga i le Tai, le Susugaia Taise Ioapo. O au sa oumolimau i le ma mafutaga faale-aulotu. Tatalo le Susuga iaMaluelue Pone FS. O lefaitauina o le Tusi Paia safofogaina e Piilua Sao FS, a o lelauga na saunia e Ieremia SaufoiFS. O le faaulufaleina o le tinomaliu sa taitai mai e Tauapai TufiFS. Sa molimau le tina iaRepeka e tusa o le la mafutagama Mose. O le a’oa’ofesoasoani ia Moananu Fano samolimau e fai ma sui o le aulotu.Sa molimau foi le Taitaifono o leKomiti a le Au Toeaina, le

Susuga ia Peleti Toailoa. Na iasaunoa ai. o Mose o le toa. emoni ai upu: E! ua maliliu toa,ua maumau ai auupega o letaua. Ia faamaise le Agaga o le Atuai le tina ia Repeka ma le fanau

ma le aiga potopoto. Ia pa’u setoa ae tatalo pea ina ia toe tulaimai se isi toa mo le galuegafaaauau a Mose. Soifua. Hemi Faatonu FS, EFKS Fuailoloo, Mulifanua.

Prayer Nothing can soquickly cancel thefrictions of life asprayers. “Praying

hearts”, it has beenwisely said, “are

forgiving hearts.” So ifwe find ourselvesgrowing angry at

someone, pray for him- anger cannot live in

the atmosphere ofprayer.

William T. McElroy

Rev. Mose Mauinatu Tauai Fao

Fusiloa Lealaiauloto Kuinimere Konise

Aiga Malaulau

Pray as though everythingdepended on God. Work

as though everythingdepended on you.

Augustine

ReligionsReligions are man’s search for

God; the Gospel is God’s searchfor man. There are many reli-

gions, but one Gospel.E. Stanley Jones