Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto...

48
Desizaun Família: Oinsá família to’os-na’in bele servisu nu’udar ekipa ida Manuál ba fasilitadór sira

Transcript of Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto...

Page 1: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 1

Desizaun Família:Oinsá família to’os-na’in bele servisu nu’udar ekipa ida

Manuál ba fasilitadór sira

Page 2: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

2 |

Kona-ba TOMAKTo’os ba Moris Di’ak (TOMAK) mak programa ida kona-ba agrikultura no nutrisaun ho durasaun tinan 5 (no opsaun atu aumenta tinan 5 tan) ne’ebé hetan suporta husi Governu Austrália iha Timor-Leste. TOMAK iha objetivu rua tuirmai ne’e:

• Hadi’a seguransa ai-han no nutrisaun ba uma-kain sira iha área rurais; no • Harii sira nia kapasidade no konfiansa atu partisipa iha agrikultura komersiál.

Área implementasaun ba programa ne’e inklui suku iha munisípiu tolu - Baucau, Viqueque no Bobonaro.

TOMAK iha kompromisu atu komprende liután no promove igualdade jéneru liuhusi ninia atividade, no asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál ida ne’e promove inkluzaun iha família to’os-na’in hodi foti desizaun hamutuk kona-ba rekursus uma-kain nian. Hodi nune’e, família sira bele asesu ba ai-han nutritivu ne’ebé sufisiente durante tinan tomak, no feto sira bele mós hetan benefísiu husi agrikultura komersiál no atividade merkadu.

Aproximasaun no konteúdu ba treinamentu ne’e mai husi avaliasaun no esperiénsia implementasaun husi TOMAK no ninia parseiru sira. Materiais balu mai husi parte seluk ne’ebé servisu iha área ne’e no adapta ba kontestu Timor-Leste nian. Iha referénsia ba fonte orijinál bainhira sesaun ka atividade adapta husi fonte seluk.

Ba informasaun kle’an liután, bele vizita ami nia pájina: http://www.tomak.org

AgradesimentuPrograma TOMAK hakarak hato’o nia apresiasaun boot no mós rekoñese esforsu no kontribuisaun husi ema no organizasaun tuir mai ne’e:

Autór sira: Inga Mepham ho Cecilia Fonseca

Ekipa dezeñu: Acacio Sarmento, Alice Passos, Cecilia Fonseca, Inga Mepham, Jenny Ikelberg, Lewti Hunghanfoo, Orlandina Leite no Sarah Meyanathan

TOMAK nia parseiru sira ne’ebé envolve makaas iha dezenvolvimentu ba materia ne’e:

• Catholic Relief Services, World Vision International no Mercy Corps

Apresiasaun boot ba organizasaun tuirmai ne’e ne’ebé fahe sira nia rekursus no koñesimentu:

• ACIAR & CARE PNG, The PNG Family Farm Teams Manual - https://www.aciar.gov.au/publication/PNG-Family-Farm-Teams-Manual

• Mercy Corps, Household Dialogue Toolkit: Training manual, best practices, and guidance for implementing the Household Dialogue activity - https://www.mercycorps.org/sites/default/files/Household%20Dialogue%20Toolkit_EN.pdf

• CARE International, Farmer Field and Business School Toolkit - https://www.care.org/work/world-hunger/agriculture/models/farmers-field-and-business-school-toolkit

• IWDA, Gender and Economy in Melanesian Communities Manual - https://iwda.org.au/resource/gender-and-economy-in-melanesian-communities-manual/

• Helen Keller International, Nurturing Connections: Adapted for Homestead Food Production and Nutrition - https://www.fsnnetwork.org/nurturing-connections-adapted-homestead-food-production-and-nutrition

Foto no imajen sira: Programa TOMAK.

Verzaun ne’e públika iha fulan Agostu 2019.

Page 3: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

Desizaun Família:Oinsá ita bele servisu nu’udar ekipa

família to’os-na’in

Manuál ba fasilitadór sira

Page 4: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

Tabela konteúduKona-ba manuál ne’e ................................................................................................... 5

Tanbasá mak dezenvolve manuál ne’e? ........................................................................................ 5Mudansa ne’ebé ita sei haree ....................................................................................................... 6Oinsá atu utiliza manuál ne’e ........................................................................................................ 7

Informasaun ba fasilitadór sira* .................................................................................... 9Prepara ba situasaun sensitivu sira ............................................................................................. 10Jestaun ba situasaun sensitivu ................................................................................................... 11Sumáriu treinamentu .................................................................................................................. 12

Sesaun 1: Komunikasaun jerál .................................................................................. 14

Sesaun 2: Komunikasaun iha diresaun ida de’it no komunikasaun ba-mai .............. 16

Sesaun 3: La’o ho fiar malu ....................................................................................... 18

Sesaun 4: Prosesu foti desizaun iha uma laran ......................................................... 20

Sesaun 5: Desizaun kona-ba rekursu família nian ..................................................... 23

Sesaun 6: Kontribuisaun servisu iha uma laran no iha to’os...................................... 28

Sesaun 7: Atividade lor-loron ..................................................................................... 30

Sesaun 8: Servisu hamutuk iha uma-kain .................................................................. 32

Sesaun 9: Rekursu no planu família nian .................................................................... 34

Sesaun 10: Negosiasaun hodi uza rekursu família nian .............................................. 36

Sesaun 11: Komunikasaun pozitivu – maneje rekursu família nian no konflitu ........... 39

Aneksu 1: Etapa atu integra asuntu jéneru no défisiensia ba planu treinamentu ....... 43

Aneksu 2: Ha’u nia planu ba futuru ............................................................................. 46

Page 5: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 5

Kona-ba manuál ne’eTanbasá mak dezenvolve manuál ne’e?Programa TOMAK suporta uma-kain sira hodi hasa’e benefísiu husi rekursus1 ne’ebé sira iha ona hodi suporta no fó ai-han ba sira-nia família, no diversifika no aumenta rekursu hirak-ne’e. Programa ne’e promove jestaun uma-kain no tékniku agríkola ne’ebé di’ak liu, no mós mudansa ba prátika nutrisaun no foti desizaun iha uma-kain hodi asegura katak família sira iha ai-han ne’ebé sufisiénte no nutritivu durante tinan tomak.

Pasu importante ida hodi atinje buat ida-ne’e mak atu enkoraja kaben-na’in sira atu foti desizaun hamutuk kona-ba rekursus uma-kain nian, mezmuké nia na’in ba rekursu hira-ne’e karik la hanesan. Distribuisaun ba rekursu sira iha uma-kain baibain tuir norma sosiu-kulturál sira ne’ebé dominante iha sosiedade. Ema nia podér atu foti desizaun iha uma laran baibain depende ba rekursu ne’ebé sira lori tama ba uma-kain, sira-nia idade no sira-nia jéneru (feto ka mane). Iha Timor-Leste, norma sosiu-kulturál sira baibain rezulta iha situasaun iha ne’ebé feto sira lori rekursus uitoan liu ba uma-kain duké mane sira.

Ida-ne’e bele kria no kontinua siklu ida ho dezigualdade jéneru, iha ne’ebé feto no labarik-feto sira husi jerasaun ida ba jerasaun tuir-mai iha estatutu ne’ebé ki’ik liu duké mane sira, no limita sira nia asesu no kontrola ba rekursus uma-kain nian. Bainhira feto sira la sai na’in ba rekursu sira, ida ne’e bele sai barreira ba sira hodi fó-sai sira-nia opiniaun no ideia sira kona-ba oinsá atu utiliza rekursu uma-kain nian.

Koñesimentu kona-ba dinámika jéneru iha uma-kain no komunikasaun di’ak liu entre kaben-na’in sira atu foti desizaun hamutuk, bele haforsa parte-rua husi mane no feto hodi kontribui ba uma-kain tomak. Peskiza internasionál hatudu katak labarik sira ho inan ne’ebé partisipa iha prosesu foti desizaun hotu iha uma-kain iha probabilidade menus 15% atu sai ra’es-badak no probabilidade menus 32% atu hetan todan-menus duké inan sira ne’ebé la partisipa iha kualkér foti desizaun.2 Peskiza seluk deskobre katak feto sira-ne’ebé envolve maka’as iha foti desizaun, iha probabilidade menus liu atu hetan isin ki’ik (low body mass index) no iha probabilidade boot liu atu lori labarik sira-ne’ebé moras ba konsulta.3 Parte seluk deskobre katak intervensaun ne’ebé sensível ba nutrisaun no foka liu ba feto sira-nia empoderamentu hanesan aumenta kontrola ba rendimentu uma-kain, bele fó impaktu pozitivu ba nutrisaun labarik sira nian.4

Nu’udar ita hakbiit feto sira, importante mós atu envolve mane sira no enkoraja sira hola parte liután iha saúde no ben-estar ba sira-nia oan, inklui tau-matan ba oan sira no redús poténsia ba violénsia doméstika. Peskiza hatudu ona katak bainhira feen no la’en foti desizaun hamutuk, iha probabilidade menus liu ba violénsia doméstika kompara ho situasaun bainhira la’en foti desizaun mesak.5 Atensaun ba prosesu foti desizaun iha uma-kain fó oportunidade ba kaben-na’in sira atu dezenvolve respeitu no konfiansa hodi fahe ba malu sira-nia aspirasaun ba futuru, no ajuda sira atu dezenvolve objetivu ba sira-nia família no hasoru kualkér impedimentu iha dalan hodi atinje objetivu hirak ne’e.

1 Rekursus bele inklui: sasán, rai, bee, ai-han, ai-hún, animál, uma, ekipamentu, rendimentu, osan, ema nia tempu, nsst.2 Rahman M, Sima U & Goni M. Impact of Maternal Household Decision-Making Autonomy on Child Nutritional Status in

Bangladesh, 20153 Singh K, Bloom S & Brodish P: Gender Equality as a Means to Improve Maternal and Child Health in Africa in Health Care

Women Int. 2015 Jan; 36 (1): 57–69.4 Ruel MT, Alderman H. Nutrition-sensitive interventions and programmes: how can they help to accelerate progress in

improving maternal and child nutrition in Lancet 382: 536–51 2013.5 Zegenhagan s, Ranganathan M & Buller MA Household decision-making and its association with intimate partner vio-

lence: Examining differences in men’s and women’s perceptions in Uganda in SSM Population Health Vol 8, August 2019

Page 6: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

6 |

Treinamentu ne’e iha objetivu atu promove mudansa ba hahalok iha nivel individuál, entre feen-la’en sira, no iha uma-kain hodi foti desizaun ho igualdade no aloka rekursus iha uma-kain ho justu, liuliu ba feto no labarik sira. Treinamentu ne’e inklui sesaun oi-oin ne’ebé interativu liu no foka ba prosesu foti desizaun iha uma-kain, produsaun ai-han, prátika nutrisaun, fahe serbisu no alokasaun rekursu.

Mudansa ne’ebé ita sei hareeSesaun sira iha manuál ne’e iha objetivu atu harii respeitu no konfiansa entre kaben-na’in sira no hasa’e konsiénsia kona-ba dinámika jéneru ne’ebé la’o hela iha sira-nia uma-kain. Durante treinamentu ne’e, partisipante sira bele refleta kona-ba saida mak influénsia ba sira-nia foti desizaun no mós impaktu husi desizaun sira ne’e ba membru família oi-oin. Partisipante sira sei kontinua análiza benefisiu sira husi foti desizaun hamutuk ne’e no oinsá desizaun ne’e bele hadi’a família nia saúde, ben-estar no prosperiedade. Partisipante sira hetan korajen atu muda sira-nia prosesu foti desizaun no fahe kargu serbisu atu hadi’a nutrisaun uma-kain no atinje objetivu agríkola sira.

Manuál ne’e inklui sesaun simples no interativu ne’ebé fó koñesimentu no abilidade ba ema individuu no kaben-na’in sira atu halo tuir hanoin no asaun ne’ebé sira identifika ona bainhira sira fila-fali ba uma. Di’ak liu se fasilitadór ka pesoál sira sei kontinua atu fó apoiu ba partisipante sira hodi masimiza aprendizajen ne’ebé foti ona ba iha mudansa hahalok ne’ebé konkretu. Iha inísiu, mudansa hirak-ne’e bele ki’ik-oan maibé importante, no bele dezenvolve tuir tempu-ba tempu. Mudansa hirak ne’e mak bele inklui:

• Feen-la’en sira sente katak sira serbisu hanesan ekipa ida no fahe kargu serbisu • Feen sira fiar-an liu atu espresa sira-nia hanoin ba sira-nia la’en no membru família sira

seluk mezmuké sira dala ruma la konkorda • Aumenta respeitu no abilidade atu rona ba opiniaun no ideia sira, ho hamenus

posibilidade konflitu • Hadi’a konfiansa katak desizaun ne’e halo ba benefísiu família tomak, la’ós ba ema ida ka

rua de’it • Feen no la’en sira ko’alia ho malu kona-ba osan no rekursus, no inklui membru família sira

seluk

Page 7: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 7

• Kaben-na’in sira foti desizaun hamutuk ou/ka uza rekursu sira hodi hadi’a nutrisaun uma-kain

• Mane sira hanoin liután kona-ba kestaun nutrisaun no/ka halo kompras atu aumenta ai-han ba família hanesan manu-tolun, fore-rai no ikan)

• Feto sira sente katak sira mós na’in ba rekursu uma-kain nian no bele mós kontrola • Mane sira halo serbisu uma-laran barak liu hanesan tau-matan ba labarik sira no prepara

ai-han • Kaben-na’in sira (liu liu feen sira) sente katak sira bele foti oportunidade hodi aprende,

inklui tuir formasaun tékniku ka treinamentu ka atividade hamutuk • Kaben-na’in sira no/ka uma-kain sira halo objetivu ba sira nia família no serbisu hamutuk

hodi atinje objetivu hirak ne’e • Kaben-na’in sira bele iha kapasidade di’ak atu ultrapasa frustrasaun no presaun liuhusi

maneja sira-nia rekursu sira

Oinsá atu utiliza manuál ne’eManuál ne’e bele utiliza ba fasilitadór sira ne’ebé simu ona treinamentu iha metodolojia. Di’ak liu se ekipa ne’ebé fasilita ne’e bele kompostu husi pelumenus fasilitadór feto ida no mane ida.

Sesaun sira ne’e dezenvolve ona ba kaben-na’in sira ka família to’os-na’in sira atu hala’o hamutuk iha grupu boot nia laran ho kaben-na’in/família sira seluk. Di’ak liu atu uza treinamentu ne’e ho família sira ne’ebé envolve iha atividade médiu no longu prazu nian porezemplu grupu rai no empresta osan, grupu produsaun ai-han, grupu agrikultór no grupu nutrisaun sira.

Manuál ne’e la’o tuir nia dalan atu lori kompriénsaun di’ak kona-ba tópiku sira, hodi bele haforsa partisipante sira nia konfiansa no abilidade hodi komunika nu’udar kaben-na’in sira ka família ida. Rekomenda katak fasilitadór sira konsidera kestaun sira tuir mai ne’e bainhira sira halo planu ba treinamentu hodi asegura aprendizajen ne’ebé di’ak no suporta mudansa hahalok:

• Tuir sesaun sira husi inísiu to’o nia rohan. Tuir etapa husi sesaun sira atu hasa’e aprendizajen husi partisipante sira no posibilidade ba mudansa hahalok. Se bele, hala’o sesaun sira ne’e hotu durante fulan 6 nia laran.

• Sesaun sira ne’e bele la’o tuir disponibilidade tempu husi grupu ne’e, no bele halo

Page 8: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

8 |

durante loron tomak, oras balun, ka bele halo sesaun ida de’it bainhira hasoru ho grupu refere.

• Bele fasilita sesaun sira ne’e iha fatin/ambiente ne’ebé formál ka informál. Bele halo sesaun sira ne’e ho partisipante sira ho nivel literasia oi-oin (alfabetu no mós analfabetu). Laiha aprezentasaun ne’ebé formál (Powerpoint) no atividade sira ne’e uza barak liu diskusaun. Bele hala’o treinamentu ne’e iha komunidade ho fasilidade ne’ebé limitadu.

• Iha fleksibilidade ba fasilitadór sira atu bele hili sesaun idak-idak ne’ebé mak di’ak liu hodi atinje nesesidade husi sira-nia partisipante ka grupu. Maibé se bele, importante atu kobre sesaun barak ou sesaun hotu-hotu. Parseiru sira bele kontaktu ho treinadór husi TOMAK hodi diskute kona-ba alterasaun ruma

Fasilitadór sira tenke fornese pasta ka folder ba kada partisipante hodi bele rai matéria no surat-tahan ne’ebé liga ho sesaun sira. Surat-tahan ne’e fasilita partisipante sira atu halo nota no hakerek sira-nia hanoin ka ideia balu.

Iha mós surat-tahan ba asaun partisipante nian iha Aneksu 2 ho naran ‘Ha’u-nia planu ba futuru’. Surat-tahan ne’e utiliza iha parte ikus husi kada sesaun. Iha parte ikus ne’e, fasilitadór sira bele husu partisipante sira atu refleta kona-ba ideia no hanoin ruma ne’ebé sira hetan husi sesaun, no karik iha buat ruma mak sira hakarak atu muda iha futuru (individualmente ka iha sira-nia família laran). Partisipante sira bele hakerek ka halo dezeñu (gambar) iha surat-tahan laran. Bainhira sira halo hela ida ne’e, fasilitadór bele husu sira atu hanoin kona-ba etapa saida mak sira bele foti hodi atinje mudansa ne’e durante 1) semana ida tuir mai no 2) durante fulan ida tuir mai. Partisipante sira tenke rai surat-tahan ne’e hodi fó hanoin sira kona-ba saida mak sira planu ona atu halo.

Surat-tahan ba asaun ne’e fó informasaun ba fasilitadór kona-ba oinsá partisipante sira atu utiliza informasaun no abilidade ne’ebé sira aprende ona bainhira sira fila-fali ba uma. Surat-tahan hirak ne’e bele utiliza hanesan referénsia ida durante enkontru seluk entre partisipante sira no fasilitadór ka pesoál ONG sira.

Dezafiu boot ida ba fasilitadór sira mak atu hetan feen-la’en sira ka família sira hodi partisipa hamutuk iha grupu ida. Ba família sira ne’ebé envolve iha atividade oioin no atu aranja kaben-na’in sira atu atende hamutuk, ne’e presiza preparasaun. Fasilitadór tenke konsidera nesesidade husi kaben-na’in sira hodi asegura sira-na’in rua partisipa hamutuk.

Tips atu prepara feen-la’en sira hodi bele tuir treinamentu hamutuk:

• Molok treinamentu, hasoru família no ko’alia ho sira kona-ba matéria iha treinamentu no importánsia ba parte rua bele ba atende hamutuk.

• Ko’alia ho feen-la’en sira kona-ba saida mak sira presiza hodi atende - konsidera jestaun tau-matan ba labarik sira.

• Ajusta durasaun no frekuénsia husi sesaun sira hodi hapár ho partisipante sira-nia disponibilidade, atividade seluk no kargu serbisu. Hanesan ezemplu, se karik susar atu realiza treinamentu durante loron tomak, bele konsidera atu hasoru malu no fasilita sesaun ba dala 6 ka 7 ho kada enkontru nia durasaun la to’o oras 2.

• Asegura katak han-merenda no han-meiudia la prepara husi partisipante sira-ne’ebé tenke atende treinamentu.

Page 9: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 9

Informasaun ba fasilitadór sira*Ita uza termu ‘fasilitadór’ la’ós ‘treinadór’, tanba ita nia intensaun maka atu ‘fasilita’ ema seluk atu aprende, duke hanorin ema seluk kona-ba saida mak ita hanoin sira presiza hatene (treinadór). Ita presiza hanoin katak, kakutak ema boot (adultu) sira hanesan ‘ahi ida ne’ebé presiza sunu moris’, (fasilita), duke kompara sira hanesan bidón mamuk ida ne’ebé presiza enxe to’o nakonu (treina).

Preparasaun ba treinamentuFasilitadór di’ak mak:

• Ema ne’ebé iha planu treinamentu no organiza didi’ak logistik no buat seluk antes treinamentu. Haree Aneksu 1: Etapa atu integra asuntu jéneru no défisiensia ba planu treinamentu hodi asegura katak iha konsiderasaun ba asuntu jéneru no défisiensia antes treinamentu atu la’o.

• Fó atensaun ba partisipante sira, se karik iha partisipante ho defisiénsia ruma, prepara fatin ne’ebé komfortavel atu sira bele partisipa ho di’ak.

• Ema ne’ebé bele fasilita ema seluk hodi komprende kle’an liután matenek ne’ebé sira iha tiha ona. Antes kada sesaun, fasilitadór tenke konsidera se karik partisipante sira bele komprende informasaun ida ne’e ka lae, sira rona informasaun ne’e tiha ona ka lae, presiza atu simplifika ka lae, no tenke uza lian/linguajen saida de’it.

Fasilitadór nia atitude no profisionalizmuFasilitadór di’ak mak:

• Uza téknika fasilitasaun, la’ós hanorin. • Hadook an husi hanoin sira hanesan, ‘ha’u mak fasilitadór no ha’u mak hatene liu no hatene

buat hotu’. • Iha fleksibilidade iha grupu laran. • Lidera diskusaun ho di’ak no dinámiku no dada partisipante sira nia atensaun atu halo

diskusaun ida ne’ebé produtivu.

* Adapta husi sesaun ‘Information for the facilitator’ husi treinamentu The PNG Family Farm Teams Manual (ACIAR).

Page 10: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

10 |

Fasilitadór nia atitude no profisionalizmuFasilitadór di’ak mak:

• Fó oportunidade ba partisipante hotu (feto ho mane) hodi ko’alia no fó sai sira nia opiniaun. Fó atensaun espesiál ba sira ne’ebé moe no nonook no enkoraja sira atu bele ko’alia.

• Nunka julga resposta husi partisipante sira katak ‘resposta husi partisipante A ka B sala’. Maibé nia bele akomoda resposta hotu-hotu husi partisipante sira hodi halo konkluzaun ida ne’ebé di’ak, razoável, no partisipante hotu bele komprende no simu.

• Jere partisipante sira atu halo diskusaun la halai husi tópiku. • Se bele tuur fatin halo kabuar atu partisipante sira sente la moe no tuur fatin kabuar bele

halo diskusaun di’ak liu.

Prepara ba situasaun sensitivu siraManuál ne’e koko atu minimiza posibilidade ba reasaun negativu iha treinamentu no/ka ba partisipante sira bainhira sira fila-fali ba uma. Maibé se iha posibilidade katak asuntu sensitivu sira sei mosu, no katak ema sira iha treinamentu karik iha reasaun, opiniaun, no/ka esperiénsia ne’ebé la hanesan. Feen-la’en sira bele mós la konkorda kona-ba buat ruma iha treinamentu no ida ne’e bele sai problema ida bainhira sira fila ba uma. Partisipante balu bele fahe sira-nia informasaun ka istória ne’ebé privadu mas dalaruma sira seidauk konsidera ninia konsekuénsia.

Dalaruma triste, hirus ka tensaun bele mosu bainhira ema ko’alia kona-ba esperiénsia negativu ou bainhira sira sente ema la aseita sira nia hanoin ka hahalok ruma. Tópiku balu ne’ebé bele sensitivu inklui: dezigualdade, diskriminasaun, norma sosio-kulturál sira, papél jéneru no responsabilidade, utiliza rendimentu ba despeza ne’ebé ema balu konsidera hanesan negativu (hemu-tua, fuma no joga), konflitu no violénsia doméstika.

Fasilitadór sira tenke antisipa ida-ne’e no tenke prepara atu maneja situasaun susar sira ne’e, hodi nune’e atitude la-respeitu labele simu no labele hasa’e argumentu sira. Fasilitadór sira mós tenke haree nivel tensaun ki’ik oan sira hanesan tempu atu esplora ka halu’an koñesimentu husi partisipante sira kona-ba asuntu ida, nune’e lori sira atu haree perspetiva no esperiénsia sira iha fatin ne’ebé seguru.

Page 11: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 11

Jestaun ba situasaun sensitivuTanba membru família balu sei partisipa hamutuk iha treinamentu ne’e, iha risku ne’ebé treinamentu ne’e lori asuntu ne’ebé bele kauza argumentasaun no konflitu iha treinamentu laran no iha uma depoizde fila husi treinamentu. Tuir mai ne’e ezemplu balu husi situasaun susar hamutuk ho ideia sira atu oinsá fasilitadór bele maneje situasaun ho di’ak.

Situasaun Iha momentu akontese Depoizde akontese

Se feto ka mane ida hato’o esperiénsia ne’ebé sensivel (triste ka traumátiku) no sira laran triste ka tanis

• Fó sira oportunidade hodi ko’alia saida mak sira hakarak hato’o. Labele interrompe, maski karik sira tanis.

• Agradese (fó obrigadu) ba sira tanba fahe ona sira nia esperiénsia no afirma katak la iha buat ida atu fahe esperiénsia iha grupu ne’e no grupu apresia sira ne’ebé hakarak ko’alia hanesan ne’e.

• La permite partisipante seluk julga ema ne’e. Husik partisipante seluk espresa sira-nia simpatia ka konfiansa ba ema ne’ebé mak laran susar ka triste.

• Haree ba partisipante sira iha tempu merenda ka han-meiudia tuirmai hodi haree oinsá sira-nia sentimentu, di’ak liu atu ko’alia ho sira mesak (ema ida-ho-ida)

• Haree tuir sira hodi garante sira sei sente konfortavel iha grupu.

• Se karik sira la tuir loron ka sesaun tuirmai, tenke akompaña tuir/follow-up ho sira.

Se feen no la’en hahú ko’alia ho negativu ba malu iha sesaun ida, ka dala ruma fahe informasaun pesoál kona-ba sira-nia kaben

• Ko’alia ho lian kalma. Fó-hanoin sira katak la iha buat ida atu fahe hanoin ka esperiénsia maibé feen-la’en sira (sira rua) ne’e tenke sente konfortavel hodi fahe informasaun privadu.

• Haree karik ita bele tulun sira hodi haree sira nia perspetiva ba malu. Husu pergunta ba la’en ho feen, porezemplu: “Tanbasá mak hahalok ne’e halo ita nia kaben hirus ka triste?” No enkoraja sira atu rona malu no la interrompe sira.

• Se karik ita hanoin argumentu ne’e sai aat liután, nune’e dehan ba sira atu pauza/para iha sesaun ne’e no husu partisipante seluk atu sai tiha ka karik mós bele konvida feen-la’en atu sai ba liur hodi ko’alia ho ita.

• Monitoriza situasaun no tau-matan nafatin sira iha atividade iha futuru.

• Husu-tuir ho la’en no feen ida-ida. Haree ba risku husi konflitu sai manas fali iha treinamentu ka bainhira fila ba uma.

• Konversa ho kada membru kaben-na’in iha loron treinamentu-nia rohan.

Page 12: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

12 |

Sumáriu treinamentu

Tema Rezumu husi sesaun Rezultadu aprendizajen

Sesaun 1: Komunikasaun jerál – minutu 40

Komunikasaun jerál no importánsia husi linguajen isin-lolon

Sesaun ne’e fó informasaun balu kona-ba oinsá ema halo komunikasaun. Komunikasaun la’os de’it kona-ba saida mak ema ko’alia maibé mós ba linguajen isin-lolon ne’ebé sira utiliza. Partisipante sira sei hala’o simulasaun (role play) atu hatudu emosaun oioin lahó utiliza liafuan no membru grupu seluk tenke si’ik ba emosaun hirak ne’e.

Dezenvolve koñesimentu katak ema dala barak utiliza linguajen isin-lolon hodi espresa sira-nia an duké ko’alia.

Sesaun 2: Komunikasaun iha diresaun ida de’it no komunikasaun ba-mai – minutu 30

Importánsia husi komunikasaun ba-mai nu’udar parte komunikasaun pozitivu ba kaben-na’in sira

Sesaun ne’e foka liu ba diferensa entre komunikasaun iha diresaun ida de’it no komunikasaun ba-mai liu husi atividade ida. Partisipante sira sei utiliza atividade ne’e hodi refleta ba komunikasaun iha família no identifika saida mak abilidade komunikasaun ne’ebé di’ak entre feen-la’en sira.

Partisipante sira refleta ba sira-nia prátika komunikasaun rasik iha sira-nia família.

Sesaun 3: La’o ho fiar malu - minutu 30

Importánsia husi konfiansa no fiar iha relasaun família sira

Iha sesaun ne’e, kaben-na’in sira (feen-la’en) atu troka-malu utiliza hena taka-matan, no guia malu ho instrusaun verbál. Liu husi atividade la’o ne’e, ema ne’ebé matan ne’ebé taka hela, sei hetan instrusaun hodi halo atividade oioin hanesan; la’o hale’u iha fatin ida ka ba foti ai-tahan. Partisipante sira sei diskute kona-ba sira-nia sentimentu kuandu sira-na’in rua guia/fó instrusaun no hetan guia/hetan instrusaun.

Partisipante sira refleta kona-ba sira nia sentimentu bainhira sira hetan fiar husi sira nia kaben no bainhira sira fiar ema seluk, no importánsia husi konfiansa iha família.

Sesaun 4: Prosesu foti desizaun iha uma laran – minutu 50

Komprende diferensa entre foti desizaun individuál no foti desizaun uma-kain

Sesaun ne’e haree ba prosesu foti desizaun iha uma-kain no buka atu komprende kompleksidade ne’ebé envolve ona iha desizaun sira ne’e. Partisipante sira uza foto oioin ne’ebé hatudu rekursu uma-kain nian hodi refleta sé mak inklui no esklui iha prosesu foti desizaun kona-ba rekursus iha sira-nia família.

Harii konsiénsia katak prosesu foti desizaun influénsia husi fator oioin no ema balu bele inklui no esklui bazeia ba jéneru (feto no mane) no idade.

Sesaun 5: Foti desizaun kona-ba rekursu família nian – oras 1

Komprende fatór no sirkunstánsia ne’ebé influénsia desizaun família nian kona-ba rekursu sira

Fahe partisipante sira ba grupu tolu no analiza kazu ida husi estudu kazu tolu ne’ebé konta istória komún iha família Timor-Leste. Estudu kazu haree ba asuntu nutrisaun no agrikultura, hanesan; fó-han ikan ba labarik sira, oinsá atu utiliza animál-hakiak no utiliza rendimentu.

Estudu kazu ne’e promove reflesaun no enkoraja ema atu fahe sira nia esperiénsia. Kaben-na’in sira identifika influénsia prinsipál ne’ebé afeta sira-nia desizaun no tanba saida.

Sesaun 6: Kontribuisaun servisu iha uma laran no iha to’os – minutu 45

Analiza responsabilidade família no kargu servisu bazeia ba jéneru no idade

Partisipante utiliza surat-tahan ne’ebé hatudu servisu oioin iha uma-kain no iha to’os, no dezeña liña atu hatudu sé mak halo atividade sira ne’e iha sira nia uma-kain. Fasilitadór sira husu perguntas oioin hodi enkoraja partisipante sira atu refleta kona-ba balansu iha kargu servisu bazeia ba idade no jéneru.

Dezenvolve apresiasaun ba kada membru família nia kontribuisaun. Partisipante refleta kona-ba oinsá idade no jéneru bele define responsabilidade no kargu servisu uma-kain ba mane no feto.

Page 13: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 13

Tema Rezumu husi sesaun Rezultadu aprendizajen

Sesaun 7: Atividade lor-loron – oras 1

Komprende diferensa no similaridade entre kargu servisu no responsabilidade lor-loron ba feto no mane

Partisipante sira prienxe surat-tahan ho sira nia oráriu lor-loron no refleta ba sira nia kargu servisu no responsabilidade. Tuirmai sira kompara sira nia oráriu ne’e ho ema seluk ho jéneru ne’ebé hanesan (feto ho feto, mane ho mane). Tuirmai mane ho feto sira sei halo oráriu koletivamente ho sira nia atividade lor-loron no fahe ba iha grupu boot. Ikusmai husu kaben-na’in sira (feen-la’en sira) atu refleta ba sira nia resposta hamutuk.

Promove reflesaun kona-ba partisipante sira nia servisu rasik no sira nia kaben nia servisu. Esplora diferensa jéneru no halo pergunta kona-ba distribuisaun kargu servisu ne’ebé laiha balansu.

Sesaun 8: Servisu hamutuk iha uma-kain – minutu 40

Refleta ba norma sosio-kulturál sira ne’ebé define papél no responsabilidade uma-kain no oinsá asuntu ne’e bele muda

Partisipante sira lee hamutuk istória ida husi Revista Lafaek (Edisaun Espesiál kona-ba Promosaun Igualdade) ne’ebé hatudu família fahe servisu iha uma-kain bazeia ba jéneru. Bainhira ida ne’e rezulta iha kargu servisu ne’ebé la iha balansu, nune’e família koko atu muda distribuisaun servisu uma-kain. Uza diskusaun grupu hodi husu partisipante sira atu refleta se karik sira bele halo mudansa hanesan ne’e iha sira-nia uma-kain rasik.

Partisipante konsidera oinsá bele muda distribuisaun servisu iha sira nia família no pasu ne’ebé sira presiza atu foti, inklui oinsá atu maneja hanoin negativu husi ema seluk.

Sesaun 9: Rekursu no planu família nian - minutu 50

Konsiénsia kona-ba kaben-na’in no família sira nia hahalok no oinsá sira foti desizaun kona-ba utiliza rendimentu uma-kain nian

Fasilitadór aprezenta ba partisipante sira imajen hitu iha kartaun ne’ebé hatudu tipu hahalok oioin entre kaben-na’in sira iha uma-kain, no enkoraja diskusaun grupu. Ilustrasaun termina ho ezemplu pozitivu ne’ebé promove foti desizaun hamutuk kona-ba rendimentu. Liu husi atividade ne’e, partisipante esplora impaktu negativu no pozitivu husi hahalok oioin iha uma-kain.

Promove reflesaun kona-ba maneira oioin husi kaben-na’in sira hodi maneja osan iha sira nia uma-kain. Motiva partisipante sira atu avansa ba oin hodi foti desizaun finanseiru hamutuk.

Sesaun 10: Negosiasaun hodi uza rekursu família nian – minutu 45

Importánsia husi negosiasaun no persuazaun iha foti desizaun ba rekursu família

Partisipante hanoin kona-ba negosiasaun entre membru família hodi foti desizaun uma-kain. Hafoin kaben-na’in partisipa iha atividade ida ne’ebé sira tenke negosia oinsá utiliza sira nia rekursu sira (manu-tolun). Partisipante na’in-tolu tenke konvensa kaben-na’in sira seluk atu fa’an, han, ka rai manu-tolun to’o nakfera. Feen-la’en sira tenke deside hamutuk oinsá sira atu utiliza sira nia manu-tolun ne’e bainhira sira rona razaun di’ak husi parte tolu ne’e.

Partisipante konsidera oinsá atu halo argumentu persuazivu no prátika komunikasaun pozitivu iha negosiasaun ba rekursus uma-kain nian.

Sesaun 11: Negosiasaun hodi uza rekursu família nian – oras 2

Konsiénsia katak prosesu foti desizaun ne’e bele halo frustradu, no bele kria tensaun no/ka violénsia ne’ebé afeta ba sira-nia an rasik no sira-nia família

Sesaun ne’e iha parte 3:Parte A: Harii konsiénsia katak bele iha tensaun iha prosesu foti desizaun. Parte B: Reforsa nesesidade ba relasaun no komunikasaun ne’ebé pozitivu iha uma-kainParte C: Fó informasaun hodi prevene tensaun no konflitu iha uma-kain durante prosesu foti desizaun.Sesaun ida ne’e tau-matan ba partisipante sira no rekoñese katak mudansa balu ne’ebé sujere iha treinamentu ne’e bele kontra ema nia ideias no bele mós kria tensaun. Sesaun ne’e fó hatene ba partisipante sira katak iha potensiál ba reasaun negativu husi ema seluk kuandu sira koko atu halo mudansa iha sira-nia uma-kain no esplora maneira hodi prepara ba asuntu ne’e.

Partisipante esplora solusaun, abilidade no estratéjia sira ne’ebé pozitivu hodi prevene konflitu iha uma-kain, nu’udar individuu no mos nu’udar família ida.

Page 14: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

14 |

Sesaun 1: Komunikasaun jerálSesaun ida ne’e

kona-ba: • Komunikasaun jerál • Komunikasaun entre feen ho la’en

Objetivu: Partisipante sira bele refleta sira nia maneira komunikasaun rasik no pratika atu dezenvolve sira nia abilidade komunikasaun ho pozitivu.

Durasaun: Minutu 40

Materiál: • Kartaun emosaun • Surat tahan boot no spidol • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Hala’o sesaun:

1. Esplika ba partisipante sira katak ‘liafuan’ ne’ebé ita uza maka parte ki’ik oan ida husi komunikasaun. Lingua isin (body language, bahasa tubuh) no oinsá ita uza ita nia lian mak parte boot liu husi komunikasaun. Esplika mós katak, ida ne’e aplika ba lingua hotu-hotu iha mundu tomak.

Atividade: Husik ita nia isin mak ko’alia (minutu 15)

2. Husu ba partisipante sira atu fahe ba grupu ho ema na’in 4. Fó sira kartaun hanesan kartaun tuir mai (fasilitadór sira tenke tesi ona kartaun antes sesaun hahú ona). Husu partisipante ida-idak atu halo komboiu/hatudu sira nia sentimentu emosionál iha kartaun ba sira nia grupu, no membru grupu tenke si’ik sira nia sentimentu/emosaun ne’e saida. Ema ne’ebé mak atu halo komboiu/hatudu sira nia emosaun labele ko’alia maibé nia tenke uza jeitu liu husi (isin, liman, ain, oin) kontaktu liu husi matan, no postura tuir emosaun liu husi hakerek iha kartaun. Se iha ema ruma ne’ebé la hatene lee, fasilitadór bele ajuda sira atu komprende sira nia kartaun.

Kartaun ho emosaun/sentimentu

PREOKUPA

Ez. Bainhira ha’u nia oan mai tarde husi eskola

ORGULLU

Ez. Ha’u nia oan juara 1 iha eskola

LA FIAR AN

Ez. Ema halo tau ibun ba ha’u iha suku laran

LADÚN KONTENTE

Ez. Ha’u te’in hahán nutritivu maibé membru família balun

kritika ha’u no dehan ha’u gasta osan barak liu

HIRUS

Ez. Ha’u nia membru família foti osan ne’ebé mak ha’u

rai atu selu labarik nia eskola no uza ba joga

KONTENTE

Ez. Ha’u nia jardin uma hun agora iha modo no ai-fuan

barak no ha’u bele fó han ba ha’u nia família ho fasil liu

TA’UK

Ez. Ha’u halo sala no karik ema bele baku ha’u

ESTRESE

Ez. Animál tama estraga ha’u nia to’os hotu

FIAR AN

Ez. Atu halo desizaun iha família laran tanba ema

respeita ha’u nia opiniaun

Page 15: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 15

MOE

Ez. Atu ba grupu rai osan maibé ha’u laiha osan iha

semana ne’e

FRUSTRADU

Ez. Ha’u hakarak ha’u nia oan han manu-tolun maibé ha’u nia banin la hatán ha’u

HAKMAAN

Ez. Ha’u fila husi to’os, hariis, han hotu no ko’alia

halimar ho família

TA’UK LOOS

Ez. Ha’u nia oan moras no isin tun loos no tee-been

hela de’it

KONFUZAUN

Ez. Ema esplika ideia foun mai ha’u ho liafuan aas

ENTUZIASTA

Ez. Ha’u koko buat foun ba ha’u nia to’os atu hasa’e

produsaun modo

3. Halo diskusaun iha grupu boot. Husu ba partisipante sira:

• Oinsá ho atividade ida ne’e? Difisil atu komprende ema seluk nia emosaun ou vontade tanba sira labele ko’alia? Sin, lae tanba saida?

• Iha Ita-Boot nia esperiénsia dala barak ema hatudu sira nia sentimentu ou opiniaun liu husi sira nia lingua isin ou ko’alia kona-ba sira nia sentimentu no fahe sira nia opiniaun?

• Bainhira iha la’en ho feen, no iha ida mak la ko’alia barak, saida mak ema seluk sei halo hodi halo mudansa ba situasaun ida ne’e? (fasilitadór sei hakerek resposta iha surat tahan boot kona-ba pergunta sira ne’e)

4. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Komunikasaun ne’e la’ós de’it kona-ba saida mak ema hateten sai ho lian ne’ebé mak makaas maibé saida mak ita bele dehan sai ho lingua isin no espresaun oin.

• Komunikadór di’ak uza no responde ba tipu komunikasaun hotu-hotu. • Aprende atu halo komunikasaun ne’ebé di’ak presiza tempu naruk uitoan no mós

esforsu husi parte hotu. • Komunikadór di’ak mak ema ne’ebé bele rona, ko’alia, no hanoin mós kona-ba oinsá

nia bele ajuda ema seluk hodi sira mós bele fiar an hodi bele ko’alia bainhira nia sente moe.

Page 16: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

16 |

Sesaun 2: Komunikasaun iha diresaun ida de’it no komunikasaun ba-mai

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Komunikasaun jerál • Komunikasaun entre feen ho la’en • Komunikasaun iha família

Objetivu: Partisipante sira komprende kona-ba importánsia husi komunikasaun ba-mai. Katak ita ko’alia, maibé ita mós tenke rona.

Durasaun: Minutu 30

Materiál: • Surat tahan A4 • Lapizeira • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Fonte: Adapta husi sesaun ‘One Way Communication’ husi treinamentu The PNG Family Farm Teams Manual (ACIAR).

Hala’o sesaun:

1. Fahe partisipante sira ba grupu ho ema na’in rua. Se ema partisipa hamutuk ho sira nia feen ka la’en, sira bele forma grupu ida.

2. Fahe grupu ba ekipa rua; ekipa 1. Busa no 2. Laho.

3. Husu ba grupu sira atu hili ema ida ne’ebé mak atu hela no ema ida ne’ebé atu muda ba fatin ka área seluk atu labele haree sira nia parseiru. Husu ema ne’ebé atu muda atu ba fatin seluk (lalika ba dook maibé sira tenke muda atu labele haree sira nia parseiru).

4. Ba sira ne’ebé mak hela, fó sira surat tahan mutin A4 no lapizeira ba ida-idak hodi halo dezeñu ka gambar. Husu sira atu halo dezeñu/gambar ne’ebé hatudu uma ida. Uma ida ne’e bele halo diferente uitoan husi partisipante sira nia uma – sira bele imajina uma ne’ebé sira hakarak ka gosta. Fó tempu minutu 5 ba partisipante sira atu halo sira nia dezeñu. Bainhira sira hotu sira bele taka/fila sira nia surat tahan hodi bele subar sira nia dezeñu (ema seluk labele haree).

5. Husu sira ne’ebé mak muda ba área seluk atu mai fali, no tuur fila kotuk ba malu ho sira nia parseiru.

6. Husu grupu Busa katak ema ne’ebé mak dezeña uma atu esplika uma ne’e ba ninia parseiru no nia parseiru sei koko atu halo dezeñu ne’ebé hanesan. Maibé, ninia parseiru labele husu perguntas kona-ba dezeñu orijinál (rona de’it).

7. Husu grupu Laho katak ema ne’ebé mak dezeña uma atu esplika uma ne’e ba ninia parseiru no nia parseiru sei koko atu halo dezeñu ne’ebé hanesan. Maibé grupu Laho ne’e bele husu perguntas no fó tempu mós atu halo klarifikasaun ba nia parseiru.

Page 17: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 17

8. Bainhira grupu sira kompleta sira nia dezeñu, sira bele kompara sira nia uma sira no haree buat ne’ebé hanesan no buat ne’ebé diferente.

9. Fasilitadór husu ema hotu atu fila ba grupu no hatudu dezeñu ne’e ba malu no husu perguntas xave hanesan:

• Oinsá Ita-Boot nia hanoin kona-ba ezersísiu ida ne’e? • Saida mak Ita-Boot sente husi grupu Busa ou husi grupu Laho?

10. Esplika ba partisipante sira katak grupu Busa nia esperiénsia hanesan komunikasaun ho diresaun ida de’it (ema ida de’it ko’alia) no grupu Laho nia esperiénsia hanesan komunikasaun ba-mai (ema na’in rua ko’alia ba malu). Halo reflesaun grupu hamutuk:

• Baibain, iha ita-nia uma-kain, ita uza komunikasaun iha diresaun ida de’it ou komunikasaun ba-mai (ema na’in rua ko’alia ba malu)? Oinsá ho inan-aman no labarik sira? Oinsá ho ferik-katuas sira?

• Oinsa Ita-Boot sira hanoin kona-ba promove komunikasaun di’ak entre la’en ho feen iha uma-kain?

11. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Dalan ida ba ema ne’ebé mak ko’alia de’it ne’e sente fasil maibé la fasil ba ema ne’ebé mak atu rona. Ida ne’e mós bele kria konfuzaun entre parte rua ne’e. Ita bele haree iha família ou iha komunidade dala barak ita la fó ema oportunidade ne’ebé hanesan atu husu perguntas ka atu hato’o sira nia opiniaun.

• Komunikasaun ne’ebé ba-mai (ema na’in rua ko’alia no rona) fó motivasaun boot liu ba ema kompara ho komunikasaun iha diresaun ida de’it (ema ida de’it ko’alia). Bele atinji barak liu wainhira ita uza komunikasaun ba-mai.

Page 18: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

18 |

Sesaun 3: La’o ho fiar maluSesaun ida ne’e

kona-ba: • Harii fiar ba malu ho ema seluk • Fahe lideransa

Objetivu: Partisipante sira bele komprende no esperiénsia valór servisu hamutuk no iha responsabilidade ba malu; nomós hodi hatudu oinsá feto no mane bele servisu hamutuk, no oinsá bele fiar malu no fó oportunidade ba feto atu lidera no foti desizaun.

Durasaun: Minutu 30

Materiál: • Hena/lensu hodi taka matan 10 • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Atividade ida ne’e bele halo iha sala laran se karik sala luan, bele mós halo iha liur.

Hala’o sesaun:

1. Fahe partisipante ba kada grupu ema na’in rua feto ho mane. Se ema partisipa hamutuk ho sira nia feen ka la’en, sira bele forma grupu ida. Husu ba partisipante sira atu sira determina sé maka A no B iha sira nia grupu.

2. Fó lensu ka hena ne’ebé prepara tiha ona ba Ema B sira hotu. Esplika katak Ema B atu kesi Ema A nia matan ho lensu no ajuda Ema A atu la’o pasiar ba tempu badak. Ema B bele deside sira atu ba iha ne’ebé.

3. Grupu sira hotu atu halo atividade la’o iha momentu hanesan. Husu ba Ema B atu kesi A nia matan ho lensu ka hena ne’ebé prepara tiha ona.

4. Husu ba Ema B atu la’o hamutuk ho Ema A. Ema B atu fó instrusaun verbál ba Ema A hodi bele ajuda sira la’o ho kuidadu. Ema B labele kona ou kaer liman ho Ema A atu ajuda sira (bele ko’alia no uza liafuan de’it) se nia la presiza. Porezemplu, Ema B bele esplika ba Ema A “Hakat ba oin maibé kuidadu tanba rai tun uitoan.” Partisipante B sira bele fó instrusaun ba sira nia parseiru atu kona buat ruma ho sira nia liman ou tuur iha kadeira tuir sira nia hakarak.

Page 19: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 19

5. Ema A tenke rona de’it saida mak Ema B haruka durante sesaun ida ne’e no koko atu tuir sira nia informasaun.

6. Sesaun ida ne’e hala’o durante maizumenus minutu 5 depois troka fali hena ba Ema B, no Ema A bele sai lidera durante minutu 5 tan.

7. Depois de Ema A no B la’o hotu ona, fó tempu ba grupu sira atu ko’alia ho sira nia parseiru antes sira fila fali ba grupu boot.

8. Halo diskusaun ho partisipante sira kona-ba:

• Susar ka lae atu la’o iha nakukun laran no depende ba ita-nia parseiru? • Fasil atu fiar ema ne’ebé mak lidera ita ka lae? • Oinsá ita sente bainhira ita lidera ema ne’ebé mak depende de’it ba ita? • Iha ita nia uma-kain, importante ba ema atu fiar malu ka lae? Di’ak ba ita atu fó oportunidade

ba ema seluk atu lidera ita ka lae?

Fasilitadór presiza haree no foka liu ba partisipante sira nia sentimentu/saida mak sira sente husi sesaun ne’e.

9. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Ita tenke fiar ba ema ne’ebé mak lidera ita molok ita konfortavel atu tuir sira. Ita aprende atu fiar malu liuhusi ita nia esperiénsia, ita la fó de’it fiar automatikamente.

• Bainhira ita hetan fiar husi ema seluk, ita mós sente di’ak. • Bainhira ita fó oportunidade ba ema seluk atu lidera ita (maski ita mak baibain lidera)

bele halo ita sente di’ak no suporta ita nia família atu hetan susesu.

Page 20: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

20 |

Sesaun 4: Prosesu foti desizaun iha uma laran

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Prosesu foti desizaun iha uma laran • Halo hamutuk desizaun iha uma laran • Desizaun ne’ebé inklusivu no esklusivu

Objetivu: Partisipante sira bele komprende diferénsia entre prosesu foti desizaun hanesan individuál no foti desizaun iha uma-kain.

Durasaun: Minutu 50

Materiál: • Surat tahan boot no spidol • Imajen uma-kain husi área rurál • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Hala’o sesaun:

1. Esplika ba partisipante sira:

• Prosesu foti desizaun envolve hili husi opsaun rua ka liu atu responde ba situasaun ida.

• Prosesu foti desizaun iha uma laran diferénsia ho prosesu foti desizaun individuál. • Foti desizaun ho individuál en jerál halo ba ema ida bazeia ba nesesidade ne’ebé mak

nia iha. Prosesu foti desizaun iha uma-kain en jerál halo ho konsidera nesesidade ba ema hotu ne’ebé mak hela iha uma laran. Ida ne’e mak desizaun ne’ebé mak bele afeita ema hotu iha uma laran.

2. Husu ba partisipante sira atu hanoin no ko’alia ho ema ne’ebé mak tuur besik nia kona-ba: Desizaun saida mak ita halo hanesan individuál no ida ne’ebé mak ita halo hanesan uma-kain?

3. Fasilitadór la’o haleu no rona diskusaun sira no ajuda partisipante sira bainhira sira ladún komprende. Depois minutu 5 hotu fasilitadór husu grupu atu ba hamutuk fali. Husu sira atu dehan ezemplu balun ne’ebé mak sira hanoin husi kategoria ida-idak.

4. Fasilitadór atu halo pontu balun tuir mai ne’e:

• Prosesu atu foti desizaun iha ita nia uma laran iha diferénsia ho família sira seluk. • Desizaun balun ne’ebé mak difisil liu bainhira uza rekursu família hanesan: Rai, eransa,

adat/lia, osan, ai-han, animál, ita nia tempu, no ita nia responsabilidade sira.

5. Tau imajen husi uma-kain rurál/to’os ho feto, mane, labarik, rai ne’ebé mak prodús, animál (manu, fahi nsst) iha surat tahan boot/flipchart nia klaran. Se fasilitadór la iha imajen sira bele pinta de’it imajen sira ne’ebé hatudu uma-kain rurál (porezemplu: uma, to’os, família to’os-na’in no seluk tan). Husu ba partisipante sira atu tuir perguntas tuir mai ne’e:

• Tanba saida mak Ita-Boot hanoin prosesu foti desizaun iha uma laran kona-ba rekursu família ne’e difisil?

Page 21: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 21

6. Hakerek partisipante sira nia resposta besik imajen iha surat tahan boot.

Bele haree ezemplu balu iha kraik. Se presiza, fasilitadór bele fó sujestaun ruma husi ezemplu sira ne’e atu estimula diskusaun ho partisipante sira.

Saida mak di’ak ba membru família ida ne’ebé mak

nunka di’ak ho sira selukRekursu limitadu no la

sufisiente atu la’oFasil atu hamosu estrese no

konflitu

Envolve ema barak no sira sempre la konkorda-desizaun sira sente boot

Ema balun iha buat ruma, ezemplu rai- ema balun laiha

Difisil atu hatene se ita hakarak fa’an ou husik ou

han rekursu ezemplu: manu-tolun, manu, foos nsst.

Se ita uza ita nia rekursu hotu ba buat ruma ne’ebé mak boot entaun sei la to’o

ba aban bainrua.

Dala ruma informasaun la to’o atu halo desizaun

ne’ebé mak di’akLiga ba iha eransa no kultura

Se ha’u la hatene buat ruma iha uma laran ida ne’e difisil

atu hetan saida mak ita hakarak

La fiar an atu foti desizaun boot.

Tauk se ita halo desizaun ne’ebé mak sala (bele iha

razaun ba ida ne’e)

Se ita halo desizaun sala ema sei hatete ita

Dala ruma mós bele halo ema balun ladún kontente Konfuzaun

Page 22: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

22 |

7. Esplika ba partisipante sira katak lista ne’ebé sira halo ona hatudu katak desizaun iha uma laran dalaruma difisil atu halo ho razaun barak.

8. Husu ba partisipante sira atu ba iha grupu ki’ik (másimu ema na’in 6 iha kada grupu) atu diskute pergunta sira ne’e:

• Oinsá ita sente bainhira ita halo desizaun uma laran ba ita nia an? • Oinsá ita sente bainhira ita la envolve iha prosesu foti desizaun uma laran? • Oinsá ita sente bainhira ita tenke halo desizaun hotu no ita nia la’en ou feen la envolve? • Oinsá ita sente bainhira prosesu foti desizaun halo hamutuk ho ita nia feen ka la’en?

Partisipante sira bele hakerek sira nia resposta ka ko’alia de’it iha sira nia grupu (konforme ho sira nia hakarak).

9. Husu ba partisipante sira atu fila mai iha grupu boot no aprezenta reflesaun balun husi sira nia esperiénsia rasik se iha. Haree se iha diferénsia entre feto ho mane nia sentimentu. Iha teoria mane ho feto sei sente hanesan. Foti pontu sira ne’ebé mak sira sente hanesan.

10. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Iha diferénsia entre prosesu foti desizaun individuál no desizaun ba uma-kain. • Desizaun kona-ba rekursu uma laran bele komplikadu no bele halo ema estrese. • Importante ba feen no la’en atu partisipa no halo desizaun hamutuk no mós envolve

membru família sira seluk iha prosesu foti desizaun.

Page 23: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 23

Sesaun 5: Desizaun kona-ba rekursu família nian

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Prosesu foti desizaun iha uma laran • Rekursus família nian

Objetivu: Partisipante sira komprende fatór sira ne’ebé fó influénsia ba desizaun família kona-ba rekursu sira.

Durasaun: Oras 1

Materiál: • Estudu kazu x 3 (fasilitadór atu prepara antes sesaun ida ne’e)

• Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Hala’o sesaun:

1. Fahe partisipante ba grupu tolu ho feto no mane kahur malu. Esplika ba partisipante sira katak, grupu sira sei halo diskusaun grupu ho tópiku tolu, kada grupu tópiku ida. Tópiku tolu ne’ebé sei diskute maka “animal, nutrisaun no osan família nian”.

2. Fasilitadór fahe pergunta matadalan ba grupu ida-idak. Iha kada grupu, husu voluntáriu atu lee sai istória no perguntas ba membru grupu seluk. Se membru grupu hotu lahatene lee, fasilitadór bele lee sai istória ba grupu. Ba Grupu 2, fasilitadór atu lee sai istória ne’e antes fó oportunidade ba membru grupu atu halo dala ida tan.

Page 24: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

24 |

Grupu 1: Animál - Fahi

Iha situasaun ida: “Joana ho Mario hela iha área rurál ida iha Viqueque ho osan balun ne’ebé mak durante ne’e sira rai iha grupu rai osan. Sira deside atu hola fahi 3 hodi hakiak ba sira nia oan feto nia kazamentu no ba situasaun emerjénsia. Sira hola fahi 3 no fulan 2 tuir mai fahi ida mate. Fulan 6 tuir mai nia oan mane husu fahi 1 atu fó ba nia feen nia prima ne’ebé mak atu kaben. Mario iha Dili no Joana tenke halo desizaun rasik atu fó fahi ba nia oan mane maski nia oan feto nia kazamentu mós besik ona iha fulan oin. Depois, nia viziñu husu Joana Ita-Boot la ta’uk ba Mario ka? Nia bele hirus bainhira nia hatene ida ne’e?”

Perguntas ba diskusaun: • Saida mak Ita-Boot sira hanoin kona-ba Joana nia desizaun ne’e? Oinsá Ita-Boot hanoin

Mario sei fó reasaun? • Sé maka foti desizaun kona-ba se karik ita hakarak fa’an fahi iha uma laran? • Tuir Ita-Boot sira nia esperiénsia, iha impaktu ruma husi kultura ou diferénsia entre feto no

mane iha prosesu halo desizaun kona-ba sosa, fa’an no rai osan?

Grupu 2: Nutrisaun

Fasilitadór atu lee sai istória ida ne’e ho makaas no ho emosaun hodi nune’e partisipante sira bele rona. Depois husu partisipante na’in 3 atu lee istória ne’e dala ida tan. (Presiza partisipante ida atu sai narradór, no karakter Jacinta no Jose).

Narradór: “Jacinta prepara sasoro ba nia oan feto ho fulan 8, naran Rosa, bainhira nia la’en fila mai uma ho ikan.”

Jose: ‘‘Jacinta, sira ne’e hotu mak ita halo ba Rosa atu han meiudia? Ida ne’e sasoro baibain no bee barak! Hakarak aumenta ho ikan?”

Jacinta: “Sasoro ne’e ita halo lailais no nia kontente. Ita nia mama hateten katak hahán hanesan ikan, manu-tolun sei halo nia isin katar no bele hamosu tee-been. Ita-Boot hetan ikan iha ne’ebé?”

Page 25: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 25

Jose: “Ha’u hetan Alberto iha dalan mai uma. Ha’u dehan ba nia katak Rosa ikus ne’e moras hela de’it. Nia hola ikan balun husi merkadu no nia fó ida ba Rosa. Alberto ho Carmen fó ikan ba sira nia oan hodi matenek no forsa.”

Jacinta: “Ikan ne’e karun no saida mak Ita-Boot nia Mama hateten?”

Jose: “Alberto nia oan sira gosta ikan no la halo sira tee-been ka isin katar. Ita la presiza atu hola ikan barak, maibé ho ikan uitoan de’it ne’e di’ak ba labarik sira. Carmen halo sopa ikan ho modo tahan no nia hasai nia ruin hotu ho kuidadu antes nia fó ba nia bebé, ne’ebé mak foin halo fulan 7.”

Jacinta: “Se Ita-Boot ko’alia ho ita nia Mama, ha’u bele halo sopa ba Rosa no família ho ikan. No nia bele ajuda hasai ikan ruin no halo dodok. Liu-liu ida ne’e bele ajuda Rosa sai matenek liu.”

Jose: “Ha’u sei ko’alia ho nia. Tanba saida mak avo feto lakohi nia beioan atu sai matenek no forsa?”

Perguntas ba diskusaun: • Saida mak Ita-Boot sira hanoin kona-ba istória ida ne’e? • Tanba saida Jose tau importánsia ba ai-han no nutrisaun di’ak ba nia oan? No oinsá feen ho

la’en bele aumenta tan sira nia hanoin kona-ba tau osan ba hola ai-han di’ak ba família atu han?

• Avo-feto mai ho hanoin ida. Oinsá feen no la’en bele envolve nia iha desizaun uma laran?

Grupu 3: Osan no Re-investimentu

Halo diskusaun no kompara istória rua iha kraik:

Istória 1 - Mana Buileki: Mana Buileki servisu hamutuk ho nia la’en atu prodús modo ne’ebé mak sira atu fa’an iha merkadu. Iha lokraik depois husi merkadu, sira na’in rua tuur hamutuk no hakerek sira nia osan tama. Sira mós hakerek sira nia osan bainhira sira gasta. Iha fulan ikus sira aumenta sira nia osan tama no osan sai atu hare’e se sira halo osan ka lae. Hamutuk sira halo desizaun kona-ba osan sai mak sira bele investe iha fini no ba materiál seluk ba sira nia to’os. Husi halo buat ki’ik, investe regular iha sira nia to’os sira bele jere atu investe iha sira nia produsaun modo no halo osan barak liu tan.

Page 26: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

26 |

Istória 2 - Maun Mauleki:Maun Mauleki hetan suporta husi programa ida atu koko halo téknika foun atu kuda liis-mean. Nia hetan suporta atu sosa ekipamentu modernu no rezultadu ne’e ninia produsaun aumenta. Nia hetan osan barak liu bainhira nia fa’an liis-mean no nia fó ba nia feen mak rai. Bainhira epoka tuir mai fini liis-mean mós preparadu. Nia hakarak atu investe nia osan balun ba hola materiál no hasa’e tan ninia produsaun. Nia feen la konkorda. Nia dehan ba nia la’en katak laiha tan osan bainhira nia selu eskola labarik sira nian no halo lia. Maun Mauleki laiha tan dalan seluk no fila fali ba iha dalan to’os tradisionál ne’ebé mak ho rendimentu ki’ik.

Perguntas ba diskusaun: • Saida mak Ita-Boot sira nia hanoin kona-ba istória rua ne’e? Iha Ita-Boot nia opiniaun,

uma-kain ida ne’ebé mak bele jere sira nia osan ho di’ak liu?

Iha ezemplu reposta balu iha kraik. Se grupu ida ne’e presiza ajuda, fasilitador bele sujere resposta husi sira ne’e:

� Ida primeiru tanba sira halo livru rai osan hodi nune’e sira hatene sira nia rendimentu no gastus no nune’e bele kalkula sira nia lukru.

� Ida primeiru tanba sira halo hamutuk ne’ebé sira na’in rua hatene kona ba situasaun finanseiru iha uma laran.

� Mana Buileki nia família tanba sira jere osan di’ak hodi bele investe iha to’os, ne’ebé mak bele hasa’e sira nia produsaun no rendimentu.

• Saida mak vantajen bainhira iha livru rai osan (atu hakerek osan tama/osan sai)? Ita-Boot sei konsidera atu halo ida ne’e?

� Bainhira ita la hatene ita nia osan tama no osan sai, ita la hatene ita halo osan ka lae. Dala ruma ita selu barak liu kuda hare duké ita hetan husi fa’an. Ita presiza hatene folin sira ne’e.

• Ita-Boot iha osan restu bainhira ita gasta ba eskola, lia no hahán? Ita-Boot investe fila fali osan ne’e atu hadi’a to’os? Oinsá ita hasa’e ita nia investimentu iha to’os?

Page 27: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 27

3. Bainhira grupu sira halo diskusaun hotu ona, fasilitadór husu ba grupu ida-idak atu aprezenta sira nia rezultadu diskusaun ba partisipante sira hotu.

4. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Prosesu foti desizaun iha uma-kain kona-ba rekursu difisil no iha fatór barak mak tenke konsidera no ida ne’e bele halo ita ulun moras ba membru família tomak, liu-liu bainhira rekursu ne’e limitadu.

• Dala ruma idade, jéneru (se ita mak feto ka mane) no espetasaun husi ita nia komunidade bele fó influénsia ba oinsá ita halo desizaun.

• Importante atu komunika ho malu no halo prosesu foti desizaun hanesan ekipa ida (la’en no feen). Importante mós atu inklui membru família seluk, hanesan avo feto hodi nune’e sira bele suporta desizaun ne’ebé mak feen no la’en halo hamutuk.

Page 28: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

28 |

Sesaun 6: Kontribuisaun servisu iha uma laran no iha to’os

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Kontribuisaun servisu husi membru família sira iha uma laran no iha to’os

Objetivu: Partisipante sira bele esplora no fahe sira-nia hanoin kona-ba oinsá membru família halo kontribuisaun servisu iha uma laran nomós iha to’os laran. Partisipante sira sei haree no hanoin kona-ba knaar jéneru no dezigualdade ne’ebé mak iha uma laran liuliu haree ba servisu ne’ebé mak halo osan no servisu ne’ebé mak la halo osan no oinsá membru família bele servisu hamutuk ho di’ak.

Durasaun: Minutu 45

Materiál: • Surat tahan ba Sesaun 6 ‘Kontribuisaun servisu husi membru família sira’ ba partisipante ida-idak

• Lapizeira ba partisipante ida-idak • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Hala’o sesaun:

1. Fahe surat tahan ba Sesaun 6 ‘Kontribuisaun servisu husi membru família sira’ ba partisipante ida-idak.

2. Esplika katak dezeñu ne’e hatudu membru familia sira (feto, ferik no labarik feto iha leten no mane, katuas no labarik mane iha kraik). Esplika katak dezeñu nia klaran hatudu atividade balu ne’ebé membru família baibain halo iha uma-kain (porezemplu: haree labarik, fa’an sasan iha merkadu, servisu iha to’os, prepara ai-han, hamoos uma laran, hili ai, kuru bee, no sst.).

Fonte: TOMAK, 2019

SESAUN 6: Kontribusaun servisu membru familia iha uma laran no iha To’os

Page 29: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 29

3. Husu partisipante sira atu dezeña liña hodi hatudu kontribuisaun servisu husi ema ida-ida ne’ebé baibain halo iha sira nia uma laran. Sira bele dezeñu liña barak, hodi hatudu ligasaun entre membru família sira ho atividade iha uma laran. Se sira laiha labarik feto, katuas ka membru família seluk iha sira nia uma-kain, sira lalika dezeña liña husi atividade sira ba ema sira ne’e.

4. Fó hatene partisipante sira katak sira bele aumenta mós membru família no atividade balun ne’ebé karik seidauk inklui iha ezemplu ida ne’e.

5. Etapa opsionál (fasilitadór atu deside): Iha liña hodi bele deklara katak servisu ne’e hetan osan liu husi simbolu $ iha leten. Maibé dala ruma mós kontribuisaun ne’ebé mak todan, liña ne’e bele dezeñu liña bokar liu, ka ho kór seluk.

6. Husu partisipante sira atu kompara no diskute sira nia dezeñu iha grupu ki’ik (ema na’in 3). Husu partisipante sira atu responde ba perguntas tuir mai ne’e:

• Saida mak akontese iha ita-nia dezeñu? • Iha kontribuisaun husi membru famííia balun ne’ebe halo Ita-Boot hakfodak? • Ita-Boot hanoin katak iha ne’ebé iha diferénsia entre kontribuisaun ne’ebé mak hetan osan

no ne’ebé mak la hetan osan? Seluk? Haree balansu servisu entre feto ho mane. • Konsidera feen no la’en nia servisu. Se la’en ka feen mak ema konvida atu ba tuir treinamentu

hamutuk, dook husi uma ba loron 3, oinsá Ita-Boot sira atu maneje ida ne’e? Sé mak sei hetan difikuldade boot liu atu mai partisipa treinamentu ne’e? No tanba sá?

7. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Kontribuisaun iha uma laran no iha to’os, membru família tenke servisu hamutuk no kontribui atu nune’e labele fó todan de’it ba parte ida ka rua de’it (porezemplu: ba labarik feto no ba feto sira de’it).

• Kontribuisaun husi membru família iha uma laran ka iha to’os importante hotu no ita tenke fó valór maski kontribuisaun sira ne’e bele hetan osan ka la hetan osan.

• Maski ema ida-idak iha uma laran iha knaar no responsabilidade ne’ebé mak diferente maibé sempre kolabora hamutuk no kontribui ba objetivu família ka uma laran nian.

Ezemplu surat tahan ne’ebé kompletu ona ho lina atu hatudu kontribuisaun husi membru família sira.

Page 30: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

30 |

Sesaun 7: Atividade lor-loronSesaun ida ne’e

kona-ba: • Atividade lor-loron iha uma laran bazeia ba idade no jéneru • Papel jéneru no impaktu husi komunidade no kultura ba

alokasaun servisu

Objetivu: Partisipante sira bele esplora no fahe sira nia persepsaun sira kona-ba atividade sira iha família. Partisipante sira bele haree no konsidera knaar jéneru sira no dezigualdade sira, no hanoin kona-ba oinsá sira nia família bele servisu hamutuk di’ak liu.

Durasaun: Oras 1

Materiál: • Surat tahan ‘Atividade lor-loron’ ba partisipante ida-idak • Surat tahan boot ho oráriu mamuk ba grupu sira (2-4) • Lapizeira ba partisipante ida-idak no spidol • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Fonte: Adapta husi sesaun ‘A Day in the Life of a PNG Farmer’ husi treinamentu The PNG Family Farm Teams Manual (ACIAR).

Hala’o sesaun:

1. Fahe partisipante sira ba grupu mane ketak no feto ketak. Se karik iha joven mane no feto, fahe joven sira ba grupu joven feto no mane, no grupu ema boot sira feto no mane. Se joven sira laiha ka númeru joven la to’o atu forma grupu, fahe ba grupu rua (mane no feto) de’it.

2. Fó surat tahan ‘Atividade lor-loron’ no lapizeira ba partisipante ida-idak, no husu sira atu hakerek sira nia atividade husi tempu hadeer to’o sira toba iha kalan (fó minutu 10). Partisipante sira atu prienxe worksheet bazeia ba loron baibain (la’ós feriadu ka loron boot). Partisipante sira bele ajuda malu iha sira nia grupu.

Nota: Se partisipante ruma halo ona Sesaun 6 ‘Kontribuisaun servisu iha uma laran no iha to’os’ sira bele haree fali ba sira nia dezeñu ai-hun atu buka ideias ba atividade ida ne’e.

Ezemplu: Loron ida ba feto to’os-na’in ida

Oras Atividade05:00 Hadeer, ba kuru bee06:00 Prepara matabixu, fó hariis labarik07:00 Ba to’os08:00

Hamoos du’ut, kuda ai-horis iha to’os, ke’e rai09:0010:00

Foti hahán iha to’os laran hodi ba han no fa’an11:0012:00 Hariis, han meiudia, no ba fa’an sasán iha estrada ibun13:0014:00 Merkadu hodi fa’an sasán15:00 Prepara ai-han16:00 Fó han fahi no manu

Page 31: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

Oras Atividade17:00

Kuru bee, fó hariis labarik, hamoos uma, te’in kalan nian, fó han labarik18:0019:00

Han kalan ho família, fase bikan, hamoos uma20:0021:00 Suku roupa, dala ruma ba reza ho viziñu sira22:00

Soru tais, toba, dala ruma toba tarde, tuku 23:00 mak foin toba23:00

3. Bainhira sira nia worksheet hotu ona, husu partisipante sira atu ko’alia ho sira nia grupu kona-ba sira nia atividade lor-loron (fó minutu 10). Fó surat tahan boot no spidol ba kada grupu no husu sira atu halo sumáriu ba sira nia atividade iha dadeersaan, dadeer, tempu meiudia, lokraik no kalan.

4. Bainhira sumáriu hotu ona, husu grupu sira atu aprezenta sira nia rezultadu ba partisipante sira seluk iha grupu boot. Fó oportunidade ba partisipante sira atu aumenta sumáriu ba feto no mane nia atividade se karik sira haluha buat ruma ou iha informasaun ne’ebé seidauk tama.

5. Kompara lista ne’ebé feto no mane halo kona-ba sira nia atividade no halo diskusaun grupu ho perguntas tuir mai ne’e:

• Saida maka diferente entre atividade feto no mane iha loron ida? • Iha oportunidade atu halo jestaun ba tempu di’ak liután? Fasilitadór bele hili atividade ida

ka rua husi feto ka mane nia lista no husu partisipante sira se iha oportunidade ba ema seluk atu halo atividade ne’e ka lae. Porezemplu, iha dadeersaan maioria feto iha atividade barak. Bele husu partisipante sira se karik mane sira bele halo atividade ida ka rua husi feto sira nia lista (ezemplu: fó han labarik ki’ik).

• Feto no mane iha oportunidade ne’ebé hanesan atu deskansa ka lae? • Oinsá membru família sira bele ajuda malu atu nune’e sira bele servisu hamutuk di’ak

liután?

Nota ba fasilitadór: Iha diskusaun, laiha resposta ne’ebé loos ka sala no ema hotu nia esperiénsia bele diferente. Bele esplika ida ne’e se karik partisipante balu sai defensivu uitoan ou koko atu muda grupu seluk nia sumáriu ba sira nia atividade.

6. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Servisu uma laran bele muda tuir tempu no família nia situasaun. Porezemplu se família iha bebé foun, ou ema ruma hetan servisu foun, ou durante tempu kolleita – importante ba ita atu ko’alia ho malu kona-ba mudansa ne’e no oinsá ida ne’e afeita ba uma-kain ida.

• Servisu sira ne’e bele distribui bazeia ba espetasaun sosiál no bazeia ba ema nia jéneru (feto ka mane). Dalaruma, ita hanoin ida ne’e feto nia servisu no ida ne’e mane nia servisu. Maibé dalaruma servisu ne’e todan ba ema ida atu halo mesak.

• Dala ruma ita la realiza oinsá membru família ne’e servisu no oinsá sira iha tempu deskansa uitoan. Ida ne’e komesa hahu’u kedan husi labarik.

Page 32: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

32 |

Sesaun 8: Servisu hamutuk iha uma-kain

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Servisu família nian no saida mak feto ho mane halo • Norma sosiál no jéneru

Objetivu: Partisipante sira bele refleta ba norma sosiál no jéneru sira iha uma laran no oinsá sira bele troka no adapta tuir tempu.

Durasaun: Minutu 40

Materiál: • Pájina 6-7 husi revista Lafaek ba Promosaun Igualdade (imprime kopia ba partisipante sira antes sesaun).

• Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Fonte: Istória orijinál ‘Hakmaan Todan Família Kontente’ ne’e dezenvolve husi Programa Nabilan (Australian Aid) ho CARE.

Iha dadeer, amá kous hela bebé. Maria dasa rai no Ade tebe hela bola. Amá husu ajuda ba Ade atu fase-bikan foer. Maibé, Ade prefere joga bola no nia husu tanbasá ninia feton labele halo.

Iha ne’ebá, apá rona hela saida mak Ade hateten. Ho nune’e, apá mai no ko’alia hodi esplika ba Ade katak bele halimar bola, maibé depois presiza serbisu hamutuk tanba uma-kain ne’e hanesan ekipa futeból ida no tenke serbisu hamutuk, hodi ekipa ne’e bele manán. Apá sujere atu sira fase-bikan hamutuk.

1

3

2

4

Ade, ita hotu presiza serbisu hamutuk hanesan ekipa futeból ida.

Ade, favór ajuda fase-bikan lai!

Família KontenteFamília Kontente

1

3

2

5

4

Di’ak amá, maibé agora ha’u joga bola hela. Amá haruka Maria mak fase de’it!

Di’ak Apá.

Mai ita nain-rua bá fase-bikan.

Hakmaan TodanHakmaan Todan

6

Konteúdu iha pájina ne’e mai husi:

Tuirmai, Ade ho nia apá fase-bikan hamutuk ho Maria. Bainhira sira serbisu hamutuk, viziñu sira liu haree no hakfodak tanba mane no labarik mane sira mós bele fase bikan no ajuda halo serbisu uma-laran ho oin midar no kontente.

Liuhusi hahalok ne’e, halo viziñu mane sira mós serbisu hamutuk ho sira-nia membru família kona-ba serbisu uma-laran nian no familía hotu moris ho kontente.

5

7

6

1. Saida mak ita aprende liuhusi istória ne’e?2. Mane sira mós bele fase-bikan ka lae?3. Serbisu hamutuk iha uma-kain bele iha impaktu saida ba família no ema seluk?4. Saida mak Ita-Boot bele halo atu serbisu hamutuk iha Ita-Boot ninia uma-kain?

Hahusuk sira ba reflesaun:

6

7

9

8

Haree! Sira serbisu hamutuk kapás loos.

Loos, mane loloos mak hanesan ne’e. Tenke serbisu hamutuk duni.

Ha’u mós hakarak ha’u-nia uma-kain hakmatek hanesan sira.

Apá, ita serbisu hamutuk kapás loos.

7

Iha ami-nia uma-laran, ami respeita no suporta malu. Imi nian halo oinsá?

Loos amá. Bainhira ita serbisu hamutuk buat hotu sei sai kmaan.

10

7

Hala’o sesaun:

1. Fahe partisipante sira ba grupu ki’ik (maizumenus ema na’in 6 iha kada grupu) no distribui istória husi Lafaek ba Promosaun Igualdade ba partisipante ida-idak. Fó tempu ba partisipante sira atu lee istória Lafaek nian. Se karik partisipante ruma la hatene lee, sujere katak membru grupu bele ajuda malu atu lee sai istória ida ne’e. Fasilitadór sira bele mós ajuda partisipante sira atu lee no komprende didi’ak istória ne’e.

2. Depois husu ba grupu ida-idak atu diskute kona-ba: • Saida mak ita aprende liu husi istória ne’e? • Mane sira bele mós fase bikan ka lae? • Servisu hamutuk iha uma-kain bele fó impaktu saida ba família no ema seluk? • Saida mak Ita-Boot halo atu servisu hamutuk iha Ita-Boot nia uma laran?

Page 33: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 33

3. Dehan ba partisipante sira:

“Bainhira ita muda servisu no ajuda barak liu iha uma laran, dalaruma ema seluk bele fó komentáriu, provokasaun, hamnasa ka halo gossip kona-ba ita. Ida ne’e bele halo ita moe, frustradu ka laran moras no bele halo ita sente katak mudansa ne’ebé mak ita hakarak halo ne’e la vale ida. Ikus mai, ita hakarak atu para tiha.

Dalaruma difisil atu responde ba viziñu ka kolega no família bainhira ida ne’e akontese. Maibé se ita hatene katak ema bele goza ka halo komentáriu ruma hanesan ne’e, ita bele prepara ho di’ak hodi hatán.”

Husu ba partisipante sira:

• Oinsá ita sente bainhira ida ne’e akontese? • Saida mak ema bele respond bainhira ema ne’e dehan ida ne’e posivel ba sira?

4. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Labarik sira aprende espetasaun ba sira nia hahalok no responsabilidade husi idade ki’ik.

• Di’ak ba ita atu hanoin kona-ba buat ne’ebé feto no mane (foin-sa’e no ferik-katuas) halo iha ita nia família no oinsá ita bele halo balansu no servisu hamutuk. Se ita bele fahe servisu iha uma laran ho di’ak, ita bele kria ekipa família ne’ebé forte no suporta membru família hotu moris ho armónia/kontente.

• Ita bele sai ezemplu di’ak (role model) ba ema seluk bainhira ita koko atu halo buat ne’ebé ita nunka ka ladún halo (ez. mane fase bikan ou prepara hahán, feto tuir enkontru komunidade ou sa’e motor boot).

• Se ita deside atu muda buat ruma, ema seluk bele halo kritika ka goza ita, ou bele fó parabens ba ita. Maibé se ita hakarak duni atu halo mudansa, importante ba ita atu kontinua halo esforsu hodi lori benefísiu ba ita nia família sira.

Page 34: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

34 |

Sesaun 9: Rekursu no planu família nian

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Uza rekursus família nian • Prosesu foti desizaun iha uma laran

Objetivu: Partisipante sira komprende liután kona-ba prosesu atu uza osan no rekursus iha sira nia família. Introdús partisipante sira ba pratika sira ne’ebé bele hamenus konflitu no hasa’e armónia/kontente família nian.

Durasaun: Minutu 50

Materiál: • Kartaun ho senáriu oioin • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Fonte: Adapta husi ‘Carnegie, M; Rowland, C; Gibson, K; McKinnon, K; Crawford, J; Slatter, C. Gender and economy in Melanesian communities: A manual of indicators and tools to track change, University of Western Sydney, Macquarie University and International Women’s Development Agency, November, 2012.’

Hala’o sesaun:

1. Fahe partisipante sira ba grupu ki’ik ho másimu ema na’in 5-6 iha kada grupu. Kahur feto no mane iha grupu sira ne’e.

2. Fó grupu ida-idak kartaun ho senáriu oioin. Maibé se ita iha de’it kopia ida ho imajen sira, fasilitadór bele kaer de’it no la’o haleu ba grupu ida-idak no hatudu ba sira atu haree, depois prega iha didin lolon ka iha kuadru.

Page 35: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 35

3. Husu ba grupu atu diskute kartaun ida-idak tuir orden 1-7. Ba kartaun ida-dak, husu partisipante sira atu diskute perguntas tuir mai ne’e:

• Saida mak akontese iha imajen ne’e? • Hahalok ka situasaun ne’e akontese iha komunidade ida ne’e ka lae? • Saida mak sei fó impaktu husi hahalok ne’e ba iha família no ekonomia família nian?

4. Importante ba partisipante sira atu ko’alia kona-ba kartaun sira tuir sira nia orden 1-7. Kartaun ikus tenke hatudu modelu pozitivu liu.

5. Husu partisipante sira atu fila fali ba grupu boot no husu sira atu fahe sira nia hanoin no reflesaun husi atividade ne’e. Fasilitadór atu halo sumáriu uza pontu balu husi partisipante sira no foka ba impaktu ba ekonomia família nian husi hahalok pozitivu no negativu.

6. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Osan no finansas família nian sai hanesan negosiasaun regular no bele mós kria tensaun iha uma-kain no halo membru família sente estrese.

• Hahalok no pratika ne’ebé pozitivu no negativu iha negosiasaun sira ne’e bele fó impaktu ba membru família ne’ebé mak diferente.

• Tau tempu espesiál atu halo diskusaun regular kona-ba ekonomia família nian. Envolve malu iha prosesu foti desizaun atu uza rekursus mak pratika di’ak no bele suporta armonia iha uma-kain.

Nota: Asegura katak partisipante sira ko’alia kona-ba kartaun 7 (ezemplu pozitivu) ikus liu.

Page 36: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

36 |

Sesaun 10: Negosiasaun hodi uza rekursu família nian

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Komunikasaun pozitivu • Abilidade atu halo negosiasaun hodi uza rekursu

Objetivu: Partisipante sira bele pratika sira nia abilidade atu halo negosiasaun no uza argumentu sira ne’ebé mak motiva ema iha prosesu foti desizaun ba rekursu sira.

Durasaun: Minutu 45

Materiál: • Luhu 3 ho kartas (fa’an, han, husik oan) • Kartaun ka stiker manu-tolu ba partisipante sira • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Hala’o sesaun:

1. Esplika ba partisipante sira: “Sesaun ida ne’e atu haree oinsá ita halo negosiasaun kona-ba rekursu uma-kain nian hanesan família. Negosiasaun hanesan metodu ida ne’ebé mak ema tenke rezolve ho diferente. Ida ne’e hanesan prosesu ne’ebé mak ema promove ou konkorda atu atinji maibe tenke kuidadu atu hasees husi argumentu no konflitu.”

2. Tau luhu ka kadeira tolu iha oin/meza leten hamutuk ho kartas (fa’an, han, husik oan).

3. Fahe partisipante sira ba grupu 2 no kada grupu kompostu husi ema na’in 9. Se iha tan partisipante sira, sira bele sai observadór sira iha atividade ida ne’e. Se karik númeru partisipante sira la to’o atu fahe ba grupu 2, bele halo ho grupu ida de’it. Labele fahe ketak feen no la’en ne’ebé partisipa hamutuk (tau iha grupu hamutuk).

4. Husu ema na’in 3 iha kada grupu atu sai ‘konvensadór/promotór’ iha sira nia grupu. Ba ema na’in 6 seluk iha kada grupu, husu sira atu hili parseiru ida – se la’en no feen partisipa hamutuk, sira atu forma grupu ida.

5. Fó kartaun ou stiker manu-tolun 2 ba kada pár. Husu pár sira atu imajina katak sira mak feen no la’en ida, no sira iha manu-tolun rua. Esplika katak feen-la’en sira sei simu informasaun husi konvensadór sira kona-ba benefísiu husi fa’an, han no husik oan hodi deside atu tau sira nia kartaun manu-tolun iha luhu ida ne’ebé.

6. Husi konvensadór 3 iha kada grupu, hili ida atu promove ema fa’an manu-tolun, ida seluk promove han manu-tolun, no ikus liu promove ema husik manu-tolun atu hetan oan. Esplika ba partisipante sira katak ita sei fó tempu ba konvensadór ida-idak atu halo diskursu no promove sira nia desizaun (fa’an, han ka husik oan) no durante sira nia diskursu konvensadór seluk no feen-la’en sira atu rona de’it no labele korta sira.

7. Fó tempu ba konvensadór ida-idak atu buka dada feen-la’en sira atu tau sira nia manu-tolun iha sira nia luhu. Feen-la’en sira bele deside iha kualker momentu no tau sira nia kartaun manu-tolun iha luhu ida, maibé sira bele mós muda sira nia hanoin no foti kartaun manu-tolun husi luhu ida ba luhu seluk bazeia ba razaun ne’ebé forte husi konvensadór sira seluk.

Page 37: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 37

8. Fasilitadór bele soe perguntas ruma hodi ajuda partisipante sira hanoin kona-ba konsekuénsia husi sira nia desizaun:

• Ba ema ne’ebé hili atu fa’an: Bele hetan nutrisaun di’ak husi manu-tolun. Se imi fa’an manu-tolun ne’e, oinsá atu asegura família sei hetan nutrisaun di’ak?

• Ba ema ne’ebé hili atu han: Oinsá se imi nia família boot liu? Sé mak atu han manu-tolun ne’e?

• Ba ema ne’ebé hili atu husik manu-tolun atu hetan manu oan: Oinsá se imi husik manu-tolun, depois busa ka asu ka samea han manu oan ne’e?

9. Bainhira konvensadór sira hotu ona, fó oportunidade ikus liu ba feen-la’en sira atu muda sira nia kartaun bazeia ba buat ne’ebé sira rona. To’o ikus luhu ne’ebé iha manu-tolun barak liu mak manán.

10. Jogu hotu mak partisipante sira hamutuk fali ho grupu boot.

11. Halo diskusaun ho partisipante sira ho perguntas tuir mai ne’e:

• Ba konvensadór sira: Fasil ka susar atu dada ema ka hetan argumentu/razaun ne’ebé di’ak? Ho tempu, ida ne’e sai fasil liu atu ko’alia ho feen-la’en sira ka lae?

Page 38: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

38 |

• Ba pár (feen-la’en) sira: Ita ko’alia ho ita nia feen ka la’en? Ita rona malu nia opiniaun sira? Ema ida mak foti desizaun ka imi rua halo desizaun hamutuk?

• Grupu 1: Sé mak manán (fa’an, han ka husik oan) no tanba saida? Grupu 2: Sé mak manán no tanba saida?

12. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Prosesu foti desizaun iha uma-kain ne’e bele komplikadu, no prosesu ne’e la’o di’ak liu wainhira ita rona membru família hotu nia hanoin kona-ba oinsá atu uza rekursu família nian.

• Ita presiza pasiénsia ho ema ne’ebé mak aprende atu ko’alia (joven, família ki’ik), no enkoraja sira atu ko’alia sai no fahe sira nia ideias.

• Wainhira ita rona ema seluk nia opiniaun, ita la lakon ita nia responsabilidade ka knaar atu foti desizaun. Maibé rona ema seluk fó oportunidade ba ita atu konsidera fatór sira hotu no fahe responsabilidade ho sira.

• Se ita iha opiniaun atu uza rekursu família maibé ita moe ou ta’uk atu ko’alia sai ida ne’e, ita bele pratika saida mak ita hakarak espresa iha futuru. Depois ita bele halo planu no buka tempu ne’ebé mak di’ak liu hodi ko’alia saida mak ita hanoin.

Page 39: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 39

Sesaun 11: Komunikasaun pozitivu – maneje rekursu família nian no konflitu

Sesaun ida ne’e kona-ba:

• Komunikasaun pozitivu, respeita, maneje konflitu no konsiénsia kona-ba emosaun rasik

Objetivu: Partisipante sira (feen no la’en) bele komprende impaktu husi konflitu ba sira rasik no família no bele haree solusaun pozitivu hodi maneja rasik konflitu ne’ebé mak akontese iha uma laran no ba sira nia família.

Durasaun: Oras 2

Materiál: • Surat tahan ne’ebé marka ona ho ‘Konkorda’/’La Konkorda’ • Imajen sira ne’ebé hatudu interasaun pozitivu iha uma laran • Surat tahan boot no spidol • Handout kona-ba ‘Estratéjia Kalma’ • Filme kona-ba oinsá bele maneje estrese atu prevene violénsia

(lori ho USB) • Pájina 22-24 husi revista Lafaek ba Promosaun Igualdade (imprime

kopia ba partisipante sira antes sesaun). • Surat tahan ‘Ha’u nia planu ba futuru’

Fonte: • ‘Estratéjia Kalma’ adapta husi rekursu PRADET nian • Filme kona-ba oinsá bele maneje estrese atu prevene

violénsia (Programa Nabilan https://www.youtube.com/watch?v=BhYwMmRoe7k)

• Istória orijinál ‘Hamutuk Ita Bele Hapara Violensia’ ne’e dezenvolve husi Programa Nabilan (Australian Aid) ho CARE.

Hala’o sesaun:

Parte A (Jogus): Saida mak halo tensaun iha uma laran

1. Fasilitadór atu tau surat tahan marka ho ‘KONKORDA’ iha fatin ida, no surat tahan seluk marka ho ‘LA KONKORDA’ iha fatin seluk. Husu partisipante sira atu imajina iha mós liña entre surat tahan rua ne’e.

2. Esplika ba partisipante sira katak ita atu lee sai statmentu ka situasaun balu, no sira atu muda no hamriik besik surat tahan ne’ebé refleta sira nia opiniaun, depende ba sira konkorda ou la konkorda. Se sira konkorda ou la konkorda uitoan de’it, sira bele hamriik iha klaran.

3. Dehan ba partisipante sira “Se ida ne’e akontese iha família ida, iha posibilidade ba tensaun ou konflitu – konkorda ka la konkorda?” Bainhira partisipante sira muda atu hili konkorda ka la konkorda (ka hamriik iha parte klaran), husu ema ida ka rua atu esplika tanba saida sira hili atu hamriik iha ne’ebá.

Page 40: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

40 |

Statmentu ka situasaun atu lee sai (se tempu limitadu, hili de’it 3 ou 4 atu lee sai ne’ebé mak Ita-Boot hanoin di’ak liu ba ita-nia grupu):

• Tiu mate no Ita-Boot husu atu kontribui karau no fahi. • La’en hola motor maibé la husu uluk ba nia feen. • Inan-aman husu sira nia oan feto mai fali uma atu ajuda ko’a hare maibé nia ta’uk ba nia

la’en keta hirus nia. • Oan mane iha eransa rai husi aman no nia hakarak atu fó ema aluga rai ne’e hodi hetan

rendimentu. Nia alin feto no nia la’en kuda fore-rai no hela iha rai ne’ebá. Nia laiha tan fatin seluk atu ba hela no ida ne’e sei redús nia rendimentu.

• Feen reprezenta nia família iha grupu rai no empresta osan no hola parte semana-semana iha tempu lokraik. Nia aprende buat barak maibé se enkontru la’o to’o kalan, dalaruma nia labele te’in to’o kalan liu (tarde).

• Mane ida hakarak atu gasta osan ba halo produsaun iha to’os ba epoka tuir mai. Nia feen lakohi atu foti risku no investe osan barak liu ba to’os tanba nia ta’uk ladún moris di’ak no sei laiha tan osan atu selu labarik sira nia eskola.

• Ita-Boot haree ita nia labarik ho tinan-rua ne’e ladún saudavel no moras beibeik. Labarik ne’e han sasoro de’it, no dala ruma de’it mak ho modo tahan. Ita-Boot laiha osan atu hola na’an manu husi merkadu, entaun ita deside atu uza manu uma-kain nian, maski Ita-Boot nia banin feto prefere atu fa’an manu ne’ebé hakiak iha uma.

Parte B: Uza imajen/fotografia hodi deskeve interasaun pozitivu iha uma laran

1. Husu ba partisipante sira atu fahe ba grupu ho ema na’in 6-8 no husu feen no la’en ne’ebé partisipa hamutuk atu tama iha grupu hanesan.

2. Fahe imajen ne’ebé mak hatudu komunikasaun pozitivu no respeita iha uma laran no tau iha grupu sira nia klaran para ema hotu bele haree (uza imajen ruma husi pakote treinamentu). Fahe surat tahan boot no spidol ba kada grupu.

3. Diskusaun primeiru: Husu partisipante sira atu halo diskusaun kona-ba saida mak importante atu harii komunikasaun ne’ebé di’ak iha uma laran. Sira bele mós fahe sira nia esperiénsia ou estratéjia ne’ebé sira uza. Enkoraja partisipante sira atu hili no uza imajen sira atu esplika ka hatudu sira nia ideias ba membru grupu. Husu grupu sira atu hakerek sira nia resposta sira iha surat tahan boot. Se presiza, fasilitadór bele fó ezemplu balu atu estimula diskusaun iha grupu.

Ezemplu ba resposta:

• Respeita malu dezeju/hakarak • Buka tempu atu ko’alia hamutuk • Fahe sentimentu no esperansa ba malu • Laran moos malu (ko’alia onestu) • Rona malu no konsidera hanoin malu ho kalma • Halo interval (ba fatin seluk ba tempu badak) karik ita sente hirus • La’o de’it hamutuk no uza lian no liafuan ne’ebé pozitivu

Page 41: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 41

4. Diskusaun segundu: Husu partisipante sira atu halo diskusaun kona-ba saida mak la’o di’ak atu prevene konflitu iha uma laran kona-ba oinsá atu uza no jere rekursus ne’ebé iha. Sira bele kontinua atu uza imajen sira atu esplika ka hatudu sira nia ideias ba membru grupu seluk. Husu grupu sira atu hakerek sira nia resposta sira iha surat tahan boot.

5. Husu grupu ida-idak atu aprezenta fali sira nia rezultadu ba partisipante sira seluk iha grupu boot.

Tip ba fasilitadór: Iha posibilidade ba partisipante balu atu sente emosionál no fahe istória pesoál balu iha sesaun ida ne’e. Fasilitadór lalika korta ema ne’ebé konta istória maibé se presiza, bele halo intervensaun ruma atu lori ema fila fali ba diskusaun ou fó suporta ba partisipante sira.

Page 42: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

42 |

Parte C: Maneje estrese ho kalma

1. Dehan ba partisipante sira katak ita bele prevene violénsia (ne’e posivel) no ida ne’e komesa ho ita rasik. Ita tenke buka dalan atu maneje ita nia emosaun ka sentimentu (hirus, frustradu, nsst.) no ajuda ema seluk atu maneje sira nia sentimentu iha momentu ne’ebé susar.

2. Loke filme ne’ebé kria husi programa Nabilan kona-ba interasaun pozitivu iha uma laran ne’ebé bele prevene violénsia (https://www.youtube.com/watch?v=BhYwMmRoe7k ka iha USB) no fahe handout kona-ba estratéjia kalma. Esplika katak filme ne’e fó ezemplu ida kona-ba estrese no tensaun iha uma laran no oinsá ita hotu bele kontribui atu aumenta ka hamenus estrese ida ne’e. Estratéjia kalma fó ideia no pratika ruma ne’ebé ita bele uza atu maneje ita nia estrese no hirus iha situasaun susar. Se karik partisipante balu hakarak diskute filme no informasaun ne’e, bele fó tempu ba sira atu halo reflesaun ruma.

3. Esplika ba partisipante sira: Maski ema koko atu prevene tensaun no konflitu iha uma laran, violénsia sei bele akontese. Fahe artigu ‘Hamutuk Ita Bele Hapara Violensia’ husi revista Lafaek ba Promosaun Igualdade (pájina 22-24) ba partisipante sira. Fó tempu ba partisipante sira atu haree no lee informasaun, no esplika katak artigu ne’e iha ideia balu kona-ba oinsá ita bele suporta ema seluk ne’ebé hetan violénsia. Husu partisipante sira atu haree didi’ak seksaun ida kona-ba ‘Rede Referál Fornesadór Servisu’ ne’ebé iha informasaun kona-ba sé mak atu kontaktu hodi hetan suporta ba viziñu sira, família, labarik sira, no sira nia an rasik.

22

HAMUTUK ITA BELEHAMUTUK ITA BELEHAPARA VIOLÉNSIA DOMÉSTIKA

1

3

5 6

2

4

José sai tiha ona husi uma. Mai ita bá ajuda Lola.

Mana, ami iha ne’e atu ajuda Ita-Boot.

Obrigada.

Sim. Ne’e ema-nia problema uma-laran.

Lae. Ha’u la konkorda. Ita tenke halo buat ida.

Iha dadeer, Tiu José hakilar nia feen Lola. Viziñu sira rona no bá haree.

Sira bá hasoru Lola iha uma laran hodi ko’alia ho nia. Sira prontu atu ajuda Lola hodi lori kazu ne’e ba oin.

Iha Sede Suku, sira hato’o hotu problema ba lideransa komunitária.

Xefe Suku hatudu númeru kontaktu fornesedór servisu no sujere kontaktu ba PRADET hodi bele fó ajuda.

Haree Tiu José sai tiha ona husi uma, sira hateten ba malu atu bá ajuda Lola ne’ebé hetan hakilar husi nia la’en.

Sira hamutuk ho Lola bá Sede Suku atu hato’o keixa ba lideransa komunitária.

Ai! José hakilar fali Lola. Ita tenke bá ajuda.

1

2

3

4

5

6

7

Di’ak. Bele.

8

Ajuda tansá? Ne’e buat baibain de’it.

Di’ak, ita bá hamutuk.

9

10

11

Loos duni. Ita-Boot la sala mana. Tuir loloos José labele uza violénsia hasoru Ita-Boot. Se mana hakarak, ami lori hodi buka ajuda.

13

Ita bá ko’alia ho Xefe Suku no Lia-na’in sira. Bele ka lae?

Ha’u sei bá rejistu kazu ne’e.

22

12Nu’udár Xefe Suku, iha knaar atu ajuda. Mana Lola nia seguransa maka prioridade.

Loos duni. Tempu tuirmai, se ha’u haree ema halo violénsia, ha’u mós sei ajuda.

Sim. Atu nune’e, ita-nia Suku bele seguru ba ema hotu-hotu.

Ikusmai, Lola sente seguru liu tanba hetan ajuda husi viziñu, lideransa komunitária no polísia.

Konteúdu iha pájina ne’e mai husi:

7

16

14

15

Uaau! Komunidade, lideransa komunitária no polísia serbisu hamutuk kapás loos.

1. Saida mak ita aprende liuhusi istória ne’e?2. Hahalok Tiu Jose nian di’ak ka lae?3. Saida mak viziñu sira halo saida ba Tia Lola?4. Serbisu hamutuk iha komunidade bele iha impaktu saida ba família no ema seluk?5. Saida mak Ita-Boot bele halo atu halakon violénsia doméstika iha Ita-Boot ninia

viziñu sira?

HADOMI FAMÍLIA! HAPARA VIOLÉNSIA DOMÉSTIKA.

HADOMI FAMÍLIA! HAPARA VIOLÉNSIA DOMÉSTIKA.

Hahusuk sira ba reflesaun:

23

4. Ikus liu, fó partisipante sira surat tahan kona-ba ‘Ha’u nia planu ba futuru’ no husu sira atu hanoin kona-ba sesaun ida ne’e no prienxe tuir instrusaun iha Aneksu 2.

Mensajen xave husi fasilitadór:

• Prosesu foti desizaun kona-ba oinsá atu jere rekursu uma laran nian bele mosu tensaun, konflitu no dalaruma mós violénsia.

• Tensaun no violénsia ne’e iha impaktu negativu ba saúde no moris saudável, no impaktu boot mós ba ita nia oan sira nia saúde.

• Violénsia nunka rezolve problema no ita labele aseita. Violénsia estraga ita nia família, viola ema nia direitu no mós kontra lei.

• Maski iha pasadu ita nia uma laran dalaruma iha tensaun, konflitu ou violénsia, la signifika katak tenke nune’e ba futuru. Ita hotu iha kbiit atu halo mudansa ba ita nia an rasik no kria família ne’ebé saudável no moris livre husi violénsia.

Rede Referál Fornesadór ServisuViolénsia Doméstika, Violénsia Seksuál, Abuzu ba Labarik

Se karik Ita-Boot hetan violénsia, Ita-Boot iha direitu bá ajuda no hetan protesaun husi Polísia, Ospitál, Fornesadór servisu sira, Prokuradór no Tribunál.

Polísia Nasionál Unidade VPUHodi hetan protesaun no hato’o keixaNasionál = 7709 8860 ka 7818 6551 Dili = 7595 7650Aileu = 7711 2047Ainaro = 7626 2940Baucau = 7712 7186 ka 7727 2503Bobonaro = 7595 4809Covalima = 7533 6220 ka 7595 5663Ermera = 7590 8240 ka 7751 6122Lautem = 7726 1849 ka 7595 8862Liquiça = 7726 5681 Manatuto = 7718 6011 Manufahi = 7531 3619Oecusse = 7596 0966 ka 7711 8426Viqueque = 7736 7056

Hodi hetan tratamentu médiku, akonsellamentu, fatin seguru temporáriu

PRADET Fatin Hakmatek

Dili = 332 1562 ka 7725 4597Oecusse = 7779 9072 ka 7779 5882Suai = 7800 0907Maliana = 7808 8591Baucau = 7735 7099

Hodi hetan akonsellamentu, fatin seguruUma Mahon

Uma Mahon Salele = 7798 1391Casa Vida (Dili) = 7735 2345FOKUPERS = 332 1534Uma Paz Baucau = 7799 8456Forum Peduli Wanita Oecusse = 7726 8665

Hodi hetan ajuda sosiálMinistério da Solidariedade Sosiál (MSS)

Nasionál = 331 0501 ka 331 0219

Hodi hetan asisténsia legálAsisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa)

Munisípiu hotu = 331 0282

Rezultadu jogu pájina 13Fó han oanLidera enkontruIsin-rua

Suku roupa Fase bikanHasan-rahunS S J

J J J

Page 43: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 43

Aneksu 1: Etapa atu integra asuntu jéneru no défisiensia ba planu treinamentuPreparasaun treinamentu: • Tau hamutuk ekipa treinamentu ho dinamiku jéneru ho di’ak entre sira. Konsidera rotasaun

ba lideransa husi treinamentu ida-idak entre feto ho mane iha ekipa. Porezemplu, se membru ekipa A lidera treinamentu ida ne’e, prepara planu no orsamentu, komunika ho stakeholder sira, ka prepara relatóriu, iha treinamentu tuir mai membru ekipa B mak sei foti papél ida ne’e. Ekipa treinamentu bele hatudu ezemplu di’ak ba partisipante sira, liuhusi rotasaun/fahe responsabilidade no lideransa iha treinamentu. Ida ne’e mos fó oportunidade ba komunidade no partisipante sira atu haree sira nia maluk (feto ou mane) bele mós halo servisu hotu no hatudu katak iha posibilidade ba igualdade.

• Konsidera saida mak feto no ema ho defisiénsia sei presiza hodi mai partisipa iha treinamentu. Dala ruma, feto no ema ho defisiénsia sei presiza ema seluk atu akompaña sira ka asesu ba rekursu ruma hanesan transporte ne’ebé mak konfortavel ka fatin tau matan ba labarik sira. Konsiderasaun balu sei presiza orsamentu atu kobre, porezemplu treinamentu bele selu kustu ba membru família atu mai no haree labarik, ou bele mós konvida feto sira seluk husi suku ka grupu atu mai partisipa hamutuk. Ida ne’e bele mós asegura katak la’en sira no família sei suporta partisipasaun iha treinamentu husi feto sira no ema ho defisiénsia.

• Fó tempu atu esplika ba partisipante sira nia la’en ou família kona-ba treinamentu atu hetan sira nia suporta. Se família mós suporta feto ka ema ho defisiénsia nia partisipasaun, bele ajuda sira hodi mai partisipa. Importante atu esplika objetivu no benefísiu husi treinamentu no esplika ho klaru kustu ne’ebé mak atu kobre hodi bele evita konflitu kona-ba osan ne’ebé mak nia sei hetan no sst.

• Responde ho di’ak ba perguntas kona-ba sé mak atu partisipa iha treinamentu. Dala ruma, ema sira husi komunidade bele fó perguntas kona-ba tanba saida ema ho defisiénsia ne’e atu tuir treinamentu iha ne’ebé sira hanoin bele haruka de’it ema ne’ebé laiha defisiénsia. Esplika ita nia komitmentu atu inklui ema ho defisiénsia no loke sira nia hanoin no fó korajen ba sira atu suporta mós.

• Fó konsiderasaun ba sé mak atu prepara hahán no asegura katak partisipante feto sira la presiza sai hodi prepara hahán ba treinamentu. Se baibain feto sira mak te’in ba atividade treinamentu sira iha nivel suku, buka opsaun ba ema seluk ne’ebé la envolve iha treinamentu atu prepara hahán.

Kurríkulu treinamentu: • Asegura katak kurríkulu no materiais promove igualdade jéneru ho inkluzaun sosiál. Ida ne’e

bele inklui imajen, estudu kazu, ka video ne’ebé mak uza ona. Porezemplu, tau imajen pozitivu kona-ba feto/ema ho defisiénsia atu hatudu sira nia kontribuisaun oioin ho respeitu. Kurríkulu no materiais tenke evita stereotipu jéneru, no buka balansu entre feto ho mane, no ema ho/la ho defisiénsia.

• Uza linguajen ne’ebé neutrál kona-ba jéneru no termus ne’ebé pozitivu. Porezemplu, se ema dala ruma hanoin katak to’os-na’in sira sempre mane, buka oportunidade atu reforsa katak feto ho mane baibain halo to’os hamutuk (hanesan kazal) ou bele uza mós ezemplu kona-ba feto to’os-na’in durante treinamentu. Ida ne’e bele fó hanoin uitoan ba partisipante sira.

Page 44: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

44 |

• Ajusta treinamentu bazeia ba partisipante sira nia nivel alfabetizasaun (literasia). Dalaruma iha diferénsia entre ema sira nia abilidade lee no hakerek. Fó konsiderasaun ba ema ho defisiénsia matan (se iha), no asegura katak iha ema ne’ebé bele esplika materiais vizuál ba sira, hanesan Powerpoint ka imajen.

Introdusaun ba treinamentu: • Enkoraja igualdade jéneru no inkluzaun sosiál husi introdusaun/benvindu ba treinamentu.

Ita hakarak feto ho mane atu partisipa hanesan no iha oportunidade ne’ebé mak hanesan atu ko’alia no rona. Dala ruma, ema iha difikuldade atu ko’alia no husu perguntas iha treinamentu maibé ita presiza enkoraja partisipante sira hotu. Ho respeitu, husu ema hotu atu respeita ema seluk nia opiniaun no husu sira labele domina iha diskusaun ou ko’alia/korta bainhira ema seluk ko’alia.

• Buka oportunidade atu inklui partisipante feto sira no ema ho defisiénsia iha treinamentu. Ezemplu simples ida mak ita bele hamriik besik partisipante feto sira ou ema ho defisiénsia atu halo sira sente ema simu sira ho di’ak. Ita bele mós halo esforsu espesífiku atu lembra feto no ema ho defisiénsia nia naran. Ita bele introdús feto sira ou ema ho defisiénsia ba partisipante sira seluk iha treinamentu. Ida ne’e hanesan ezemplu simples atu asegura ba partisipantes feto/ema ho defisiénsia hetan atensaun husi fasilitadór no partisipante sira seluk.

• Koko atu koñese liután feto sira no ema ho defisiénsia hodi hasa’e sira nia envolvimentu iha treinamentu. Buka oportunidade atu ko’alia ho sira iha loron primeiru husi treinamentu, inklui iha tempu hemu kafe no han merenda. Porezemplu, se ita ko’alia ho partisipante feto ida no aprende nia iha esperiénsia kona-ba negósiu fa’an fore-mungu iha merkadu, bele uza informasaun ne’e atu enkoraja ninia partisipasaun iha treinamentu. Porezemplu, se ita atu ko’alia iha treinamentu kona-ba situasaun fa’an sasán ruma, ita bele konvida partisipante ne’e atu ko’alia uitoan kona-ba ninia esperiénsia

Tékniku treinamentu: • Labele halimar ho liafuan jéneru no uza linguajen ne’ebé inklui stereotipu jéneru iha

treinamentu. Ezemplu inklui stereotipu katak “feto mak di’ak liu kaer osan iha parte finansa tanba tresureira mak tenke feto…” ka “mane uza de’it sira nia osan ba hola sigaru”. Ita tenke hanoin kona-ba oinsá ita uza linguajen iha treinamentu laran no iha liur ho partisipante sira.

Se partisipante balu uza stereotipu jéneru ou halimar kona-ba feto ka mane nia hahalok en jerál, ida ne’e fó oportunidade ba fasilitadór atu husu partisipante sira se stereotipu ne’e sempre loos ka lae. Porezemplu, se partisipante ida dehan katak mane sira sempre gasta osan hodi hola sigaru, fasilitadór bele husu ba grupu ‘mane sira hotu halo ida ne’e ka lae?’ no reforsa katak stereotipu sira ne’e la aplika ba ema hotu.

• Organiza ho di’ak fatin treinamentu atu fó kondisaun ne’ebé di’ak ba feto no ema ho defisiénsia atu partisipa. Se bele, organiza meza ki’ik sira ne’ebé ema balun bele tuur haleu duké meza boot, hodi bele fahe partisipante sira ba grupu ki’ik ho fasil. Asegura katak ema ho defisiénsia iha asesu di’ak ba konteúdu treinamentu (porezemplu: besik ba iha oin se bainhira iha difikuldade ruma) no mós fasilidades ne’ebé mak konfortavel hanesan kadeira besik ba ema seluk (labele haketak).

• Uza aproximasaun ne’ebé mak bele fó fatin ba feto sira no ema ho defisiénsia atu ko’alia. Porezemplu, diskusaun iha grupu boot dala ruma fó kondisaun ba mane sira atu domina komesa husi inísiu. Dala ruma, feto sira no ema ho defisiénsia ko’alia barak liu bainhira sira ko’alia ho nia parseiru no iha grupu ki’ik. Buka oportunidade atu fahe partisipante sira ba grupu ki’ik ba atividades no diskusaun. Se grupu ki’ik atu aprezenta fali ba grupu boot, enkoraja feto sira atu reprezenta sira nia grupu bainhira mane mak domina ona. Ita bele halo ida ne’e ho maneira di’ak no dehan “Ba sesaun tuir mai favór ida nomeia feto ida husi grupu ne’e atu aprezenta”. Liuhusi ida ne’e, partisipante sira sei prátika rotasaun entre mane no feto hodi hetan balansu no haree rezultadu di’ak husi ne’e.

Page 45: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 45

• Uza jogus no atividade seluk atu enkoraja feto sira nia partisipasaun, liuliu se iha mane ne’ebé mak domina treinamentu. Importante ba fasilitadór atu uza maneira no téknika ne’ebé mak di’ak inklui jogus oioin hodi bele maneje partisipante sira ne’ebé mak domina iha diskusaun. Fasilitadór mane sira iha mós oportunidade di’ak atu responde ba partisipante mane sira ne’ebé domina iha diskusaun, no fó korajen ba feto sira ne’ebé seidauk partisipa iha diskusaun no atividade sira.

• Asegura katak feto sira no ema ho defisiénsia sente katak sira bele halo no uza sira nia matenek ne’ebé sira aprende. Fó oportunidade ba sira atu koko uza matenek ka abilidade foun husi treinamentu no follow-up ho sira iha diskusaun ida. Fó oportunidade adisionál ba sira atu husu perguntas no fó korajen no motivasaun ba sira.

Avaliasaun treinamentu: • Haree informasaun kona-ba treinamentu no partisipante sira husi aspetu jéneru no

defisiénsia. Porezemplu, foti dadus kona-ba feto no labarik feto, mane no labarik mane, no mós feto no mane ho defisiénsia (haree ba tipu defisiénsia ne’ebe mak relevante). Importante atu husu informasaun ne’e iha pre-test/post-test/avaliasaun hodi bele avalia sira nia esperiénsia bazeia ba sira nia jéneru no estatutu defisiénsia.

• Kompara sé de’it mak konvida atu mai iha treinamentu no sé mak baibain mai ona iha treinamentu. Feto mak dala barak la mai partisipa duké mane? Karik iha posibilidade atu follow-up ho feto sira ne’ebé mak la partisipa iha treinamentu. Se iha asuntu jéneru ne’ebé mak prevene atendimentu husi feto ka mane? Se iha diferénsia jéneru, halo rekomendasaun ba treinamentu tuir mai. Konsidera mós saida mak prevene ema ho defisiénsia sira hodi labele mai atende, no saida mak bele halo di’ak atu lori sira mai tuir treinamentu sira iha futuru.

• Husu perguntas ne’ebé mak espesífiku ba jéneru iha treinamentu nia pre/post-test. Porezemplu, se iha treinamentu ba estensionista sira atu bele suporta to’os-na’in sira hodi sira bele halo negosiasaun ho sosa-na’in sira, ita bele husi perguntas hanesan ‘Ita-Boot sente fiar an ne’ebé mak bele fó korajen ba to’os-na’in feto sira atu halo negosiasaun ho sosa-na’in sira?’ ou hanesan ‘Ita-Boot fiar an atu fó korajen ba ba to’os-na’in mane sira kona-ba oinsá halo negosiasaun ho ema sosa-na’in sira?’.

• Asegura ita hetan formuláriu avaliasaun no feedback husi feto no ema ho defisiénsia sira. Ida ne’e bele mós inklui perguntas espesífiku husi avaliasaun jerál hanesan ‘Hanesan feto ida, Ita-Boot sente ema rona Ita-Boot durante treinamentu ne’e ka lae?’ ka ‘Ita-Boot sente fasilitadór sira responde ba Ita-Boot nia nesesidades no envolve Ita-Boot iha prosesu treinamentu tomak? Oinsá?’. Opsaun ida seluk mak atu halo diskusaun badak ho partisipante ida ho defisiénsia atu husu se iha buat ruma ne’ebé bele hadi’a iha treinamentu tuir mai (porezemplu: asesu, fasilidade, no aproximasaun).

• Se presiza, halo rekomendasaun iha relatóriu treinamentu ne’ebé mak haree ba númeru partisipante sira ne’ebé mak feto ka ema ho defisiénsia. Konsidera sé mak presiza suporta saida molok de treinamentu no tanba saida, no se iha diferénsia ba mane no feto. Iha ne’ebá dala ruma iha rekomendasaun espesífiku kona-ba partisipante sira ho defisiénsia, porezemplu: se ema ida ho defisiénsia tilun partisipa iha treinamentu, karik sira presiza materiais ne’ebé vizuál no mós suporta adisionál atu implementa buat ne’ebé sira aprende iha sira nia komunidade.

Page 46: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

46 |

Aneksu 2: Ha’u nia planu ba futuruBele imprime no fó surat tahan ne’e ba partisipante sira depois de kualker sesaun ou sesaun balu ne’ebé hala’o hamutuk. Surat tahan ba asaun ne’e fó informasaun ba Ita-Boot, nu’udar fasilitadór, kona-ba oinsá partisipante sira sei uza informasaun no abilidade ne’ebé sira aprende depois de treinamentu.

Bele uza surat tahan ne’e hanesan referénsia bainhira ita hasoru partisipante sira iha futuru. Partisipante sira bele rai planu ne’e atu bele hanoin fali ba sira nia planu no mantein sira nia motivasaun.

Bainhira fó surat tahan ba partisipante sira, esplika buat sira ne’e:

“Refleta ba sesaun ida ne’e (ka sira ne’e) no ideia no hanoin ruma ne’ebé ita hetan. Iha buat ruma ne’ebé Ita-Boot hakarak koko ka muda ba oin (hanesan ema ida ou iha Ita-Boot nia família)?”

Uza surat tahan ne’e atu hanoin kona-ba etapa balu Ita-Boot bele uza hodi kria mudansa durante fulan hira tuirmai (hahalok/etapa). Hanoin kona-ba saida mak bele prevene Ita-Boot la’o ba oin (risku). Ita bele dezeñu/gambar ka hakerek tuir ita nia hakarak.”

HA’U NIA PLANU BA FUTURU

HAHALOK/ETAPA

FUTURU HAHU

HANOINETAP

HANOINETAP

RISKU Numero sesaun ____Naran _________________

• Ha’u hanoin atu suporta ha’u oan sira bele eskola di’ak no eskola boot

• Ha’u hanoin suporta ha’u nia maun alin sira bele hetan servisu di’ak

• Rai osan atu selu eskola• Rai osan ruma hodi suporta maun

alin sira ba servisu iha rai liur• Investe be negosiu ho ha’u nia kaben

• Ha’u hanoin atu suporta ha’u nia ferik oan atu loke loja hodi halo negosiu.

• Agora osan menus - tenke rai osan• Halo planu ba negosiu• Ko’alia ho maun alin sira kona-ba sira

nia esperansa ba futuru

• Osan ne’e bele gasta sai wainhira hasoru lia

• Halo negosiu di’ak ho ferik oan• Edukasaun di’ak ba labarik sira• Maun alin sira hetan servisu

Numeru sesaun:____ Naran:_____________________ 5 Mario da Silva

Ezemplu surat tahan ne’ebé kompletu ona husi partisipante.

Page 47: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

| 47

HA’U

NIA

PLA

NU B

A FU

TURU

HAHA

LOK/

ETAP

A

FUTU

RU

HAHU

HANO

INET

AP

HANO

INET

AP

RISK

U Nu

mer

o se

saun

___

_Nar

an _

____

____

____

____

Page 48: Desizaun Famíliatomak.org/wp-content/uploads/2019/08/Family-Decisions...asegura katak ema rona feto sira nia lian iha desizaun ne’ebé bele fó impaktu ba sira nia moris. Manuál

48 |

www.tomak.org | [email protected]

@TOMAKTimorLesteTOMAK Timor-Leste